hrvatski

Heideggerovo poimanje zaborava

Riječ je o istraživanju fenomena zaborava (Vergessenheit) u Martina Heideggera i to poglavito zaborava kao oznake bitka u odlučujućoj misli zaborava bitka (Seinsvergessenheit). Istraživanje je metodom komparacije i sinteze prikazalo u kojim se smjerovima fenomen zaborava razvija u cjelokupnom Heideggerovu opusu. Naznačeno u nekoliko koraka: zaborav ἀλήθεια, zaborav samoga sebe, zaborav zaborava – tajna. Središte istraživanja je Heideggerovo poimanje ἀλήθεια, a kojoj se u korijenu nalazi pojam λήθη. U završnoj fazi napravili smo korak naprijed u Heideggerovu zahtjevu za drugim početkom kao izlaskom iz nihilizma, a čiji se početak krije u otkrivanju i pamćenju događaja zaborava. Za razliku od tehnike i metafizike, koje bića definiraju iz samog pojavnog oblika, pokušali smo omogućiti razvoj mišljenja koje djeluje u suzdržanosti i plahosti (Verhaltenheit) kako bismo dopustili otkrivanje onoga skrivenoga i kao takvo zaboravljenoga, a koje pripada biti bitka. Uvidjeli smo kako je μῦθος koji govori o λήθη, kao grčka misao koja nam otkriva skrivenu protubit ἀλήθεια kao λήθη, vrhunac Heideggerovog poimanja ne samo Zaborava, već i ἀλήθεια. Pokazali smo kako se od tek početnih napomena, pa sve do dalekosežno razvijenog mišljenja, λήθη probio na ključno mjesto iz kojeg se još nazire mogućnost razumijevanja ἀλήθεια. Postavljena je i opravdana teza kako je zaborav bitka ontološki stav utemeljen na letičkom poimanju vremena, kao novom pokušaju interpretacije vremena i zaborava, koju Heidegger nije razvio, ali je položio tragove. Letičko vrijeme je izvorno razumijevanje bivanja u vremenu, kako mi najprije jesmo u odnosu prema stvarima koje nas okružuju. Novost našeg istraživanja pokazalo se tako s one strane Heideggerova postavljanja odnosa vulgarnog i izvornog vremena, kroz letičko poimanje vremena u kojem se može zahvatiti bitak kao ono Ranije i zaboravljeno.

Heidegger ; zaborav ; bitak ; istina ; vrijeme.

nije evidentirano