hrvatski

Utjecaj inertnog supstrata i gustoće sjetve na prinos koprive u plutajućem hidroponu

Kopriva je samonikla, višegodišnja biljka, koja je posljednjih godina prepoznata kao vrlo perspektivna i višenamjenska biljna vrsta. Sakupljanjem iz prirodnih staništa ubire se materijal promjenjive i neprovjerene kvalitete, zbog čega je koprivu potrebno uzgajati u kontroliranim uvjetima. Primjenom suvremenih hidroponskih tehnologija uzgoja može se postići ujednačena kvaliteta biljnog materijala. U istraživanju provedenom 2012. godine kopriva je uzgajana u plutajućem hidroponu u negrijanom zaštićenom prostoru. Sjetva u polistirenske ploče ispunjene inertnim supstratima (perlit, vermikulit) provedena je 6. rujna. Testirane su tri gustoće sjetve: 0, 2, 0, 5 i 0, 9 g m-2. Pokus je postavljen po metodi slučajnog bloknog rasporeda u 3 ponavljanja. Ostvarene su dvije košnje zelene nadzemne mase, pri čemu je proizvodni ciklus od sjetve do prve košnje trajao 47 dana, dok je druga košnja bila 38 dana nakon prve. U prvoj košnji signifikantno veći prinos postignut je uzgojem koprive u vermikulitu (0, 9 kg m-2), u odnosu na perlit (0, 3 kg m-2). U drugoj košnji nisu utvrđene značajne razlike između supstrata, kao ni između gustoći sjetve, dok je njihova interakcija statistički opravdana. Najveći prinos (0, 4 kg m-2) ostvaren je kombinacijom vermikulit × 0, 2 g m-2, a najmanji (0, 3 kg m- 2) u kombinaciji perlit × 0, 5 g m-2. Prva od njih može se preporučiti za uzgoj koprive u plutajućem hidroponu.

Urtica dioica L.; hidroponski uzgoj; perlit; vermikulit; košnja koprive

nije evidentirano