hrvatski

Motivacija, uvjerenja o poučavanju i o vlastitoj učiteljskoj efikasnosti studentica učiteljskih studija

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati u kojoj se mjeri buduće učiteljice s različitom motivacijom za učiteljski poziv razlikuju po svojim pristupima poučavanju i percepciji efikasnosti u budućem poslu učiteljice. U istraživanju je sudjelovalo 217 studenata/ica prve godine učiteljskih studija s tri hrvatska sveučilišta (93.4% su bile studentice). Motivacija za učiteljski poziv definirana je teorijskim modelom FIT Choice (Watt i Richardson, 2007), te su identificirani klasteri učiteljica koji se razlikuju prema specifičnim aspektima motivacije za poučavanje, kao što su intrinzična vrijednost poučavanja, osobna utilitarna vrijednost i društvena utilitarna vrijednost poučavanja, procjena vlastitih sposobnosti za poučavanje i percepcija zahtjeva i pogodnosti učiteljske profesije. Izdvojena su tri klastera, prigodno nazvana pragmatično motivirane buduće učiteljice (16, 5%), prosječno motivirane buduće učiteljice (23.8%), te najbrojniji klaster, visoko motivirane buduće učiteljice (59.8%). Ova tri klastera različito motiviranih studentica učiteljskih studija su se razlikovala po svojim uvjerenjima o poučavanju (Prosser i Trigwell, 2006), te doživljaju vlastite efikasnosti u budućem učiteljskom poslu (Tschannen-Moran i Woolfolk Hoy, 2001). Klaster prosječno motiviranih studentica pokazao je niže rezultate na elementima efikasnosti vezanima uz poticanje učenika i strategije poučavanja u odnosu na druga dva klastera. U usporedbi s prvim klasterom, ove studentice imaju i niže procjene vlastite efikasnosti vođenja razreda. Te su se buduće učiteljice razlikovale od druga dva klastera i prema nižim rezultatima na pristupima poučavanju usmjerenima na učenike. Rezultati upućuju na to da je slabija procjena zahtjeva učiteljskog posla i vlastite sposobnosti za poučavanje, te niža intrinzična i socijalna utilitarna vrijednost poučavanja svojstvena studenticama u ovom klasteru, povezana s manje adaptivnim uvjerenjima o poučavanju te o vlastitoj učiteljskoj efikasnosti u budućem poslu. Ovi podaci o razlikama u motivaciji i uvjerenjima vezanima uz učiteljski poziv mogu poslužiti kao podloga za planiranje diferenciranog pristupa tijekom inicijalnog obrazovanja budućih učiteljica.

motivacija za učiteljski poziv; učiteljska samoefikasnost; studenti učiteljskih studija

nije evidentirano