hrvatski

Utjecaj globalizacije na konkurentnsku sposobnost malih tranzicijskih ekonomija

Značajka današnjih uvjeta privređivanja je proces globalizacije, koji počiva na tehnologiji i trgovini. Promjena okruženja utjecala je na izmjenu ekonomskih promišljanja i načina djelovanja. Međunarodna trgovina i slobodan pristup većem tržištu imaju značajnu ulogu u procesu gospodarskog rasta i razvoja posebice malih nacionalnih gospodarstava, što je usko vezano s procesima liberalizacije i konkurentnošću gospodarskih subjekata zemlje. Liberalizacija trgovinskih sustava i uključivanje u integracijske procese doprinose rastu konkurentnosti nacionalne ekonomije, a mogući su jedino ako postoji visoka razina međunarodne konkurentnosti. Suvremena tehnologija čini modernog potrošača informiranijim i sve zahtjevnijim smanjujući konkurentne prednosti poduzeća, pa bez inovacija nije moguće opstati. Za razvoj trgovine na profitabilnoj i održivoj osnovi, poduzeća moraju kontinuirano investirati, prilagođavati i osuvremenjivati proizvodni proces i sam proizvod. Konkurentnost nije makroekonomski problem, ali država ima značajnu ulogu u kreiranju kvalitetne osnove i makroekonomskog okvira unutar kojega poduzeća međusobno konkuriraju. Konkurentnost se ne može temeljiti na niskoj cijeni radne snage, subvencijama države ili povoljnom tečaju nacionalne valute već poboljšanju produktivnosti i efikasnosti poslovanja, kvaliteti proizvoda, usluga i inovacijama. Sadašnja razina međunarodne konkurentnosti tranzicijskih ekonomija nije zadovoljavajuća, posebice zemalja jugoistočne Europe. Europska unija je glavni trgovinski partner tranzicijskih ekonomija, dok ove zemlje predstavljaju jako mali dio europskog uvoza. Istodobno, intra-regionalna trgovina između zemalja jugoistočne Europe je neznatna. Veličina nacionalnog tržišta i ekonomska snaga tih ekonomija pokazuje kako bi međusobna integracija ovih zemalja imala daleko slabiji utjecaj nego njihovo integriranje u Europsku uniju, pa se ne može smatrati alternativom europskoj integraciji. Unija može biti glavni izvor stranih ulaganja kao i značajan čimbenik u poboljšanju međunarodne konkurentnosti uslijed interesantnog potencijala i sofisticiranosti potražnje. U radu je analizirana struktura trgovine zemalja jugoistočne Europe s Europskom unijom. Glavni izvozni proizvodi su poljoprivredni, proizvodi tekstilne industrije, željezo i čelik, cipele i proizvodi drvne industrije koji su izuzetno osjetljivi na raspoloživost resursa i cijenu. Izvoz temeljen na nisko tehnološki intenzivnim proizvodima ne može biti dugoročna orijentacija izvoza i razvoja ovih ekonomija. Ocijenjena je sadašnja razina međunarodne konkurentnosti odabranog uzorka tranzicijskih ekonomija, analizirane njihove konkurentne prednosti i izvedeni elementi strategije trgovinske integracije i dugoročnog ekonomskog razvoja.

globalizacija; trgovina; konkurentnost

nije evidentirano