hrvatski

Kognitivne funkcije kod oboljelih od ratnog posttraumatskog stresnog poremećaja

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) pripada skupini anksioznih poremećaja. Tijekom izloženosti stresu, odnosno izloženosti traumi dolazi do pojačane aktivacije središnjeg živčanog sustava, što uzrokuje pojačanu pobudljivost, poboljšano kognitivno funkcioniranje i pojačanu pažnju, uz povećani puls, ubrzan rad srca, ubrzano disanje i inhibiciju reproduktivnih potreba. Upravo prekomjerna stimulacija središnjeg živčanog sustava (SŽS) tijekom traume dovodi do trajnih neuralnih promjena koje potom imaju negativne učinke na učenje, pamćenje, procese pažnje i koncentracije. Istraživanja pokazuju neujednačene rezultate kada se radi o kognitivnim deficitima, odnosno promjenama u kognitivnom funkcioniranju koja nastaju nakon izloženosti traumi. Većina neuropsihologijskih studija, prije svega one koje su proveli autori Vasterling, Yehuda i Gill, pokazuje opće smanjenje izvršnih funkcija kod osoba sa dijagnozom PTSP-a, te deficite u radnom pamćenju, reprodukciji vizualnog materijala i dugotrajnom pamćenju. Obzirom da su rezultati dosadašnjih studija provedeni na malim uzorcima oboljelih osoba, te nisu konzistentni u nalazima, odlučili smo provesti studiju koja bi nam dala bolji uvid u problematiku PTSP-a i kognitivnog funkcioniranja. Istraživanje smo proveli na Klinici za psihijatriju KB Dubrava, a kontrolna skupina su nam ispitanici sa Instituta za zrakoplovnu medicinu KB Dubrava. U istraživanju je do sada sudjelovalo 120 ispitanika sa dijagnozom PTSP-a i 80 ispitanika kontrolne skupine. Rezultate smo obradili u programu SPSS gledajući analizu varijance i koeficijente korelacije. Preliminarni rezultati studije koju smo proveli pomoću neuropsihologijskih testova Wechslera i Ray testa precrtavanja lika (WBII, ROCFT) ukazuju na poteškoće u radnom pamćenju, vizualnom pamćenju i koncentraciji kod osoba oboljelih od ratnog PTSP-a u odnosu na kontrolnu skupinu.

PTSP; radno pamćenje; kognitivne funkcije

nije evidentirano