hrvatski

Krajobrazno-ekološke značajke rijeke Drave od slovenske granice do granice s koprivničko-kri-evačkom županijom

Bogatstvo životinjskih i biljnih zajednica u vodenom ekosistemu, prije svega raznolikost sastava vrsta, u velikoj je mjeri ovisno o samom vodotoku. Važno je kako je rijeka oblikovana, kakve životne prostore nudi živom svijetu tijekom svojeg toka, kako djeluje kao biotop. Što je šareniji izbor životnih prostora, od malih do velikih struktura, to je raznovrsnije i bogatije naseljavanje živih stanovnika u rijeci i uz nju. Na promatrano područje Drava pritječe u svom srednjem toku. Nekadašnje značajke njenog toka na ovom području (intenzivna morfološka dinamika i premještanje korita), kao i cjelokupni ekosistem, danas su značajno promjenjeni. Zbog izgradnje HE sustava fizionomija vodotoka bitnoje pojednostavljena, a nasipi derivacijskih kanala i akumulacija, te velike vodene površine, postali su novi naglašeni krajobrazni elementi. Krajobraz je na ovom području kompleksan; to se očituje u raznovrsnosti njegove grade. Duž čitavog promatranog pojasa izmjenjuju se pravilne geometrijske forme derivacijskih kanala i akumulacija i organske formejoš koliko-toliko nedirnutih dionica starog korita Drave. Nailazimo na mnoštvo krajobraznih elemenata različitih po pripadnosti različitom materijalu (organskom ili anorganskom), teksturi, veličini, boji, obliku i slično, koji daju pečat nizinskom dijelu ovog prostora. Cijeli potez akumulacijskih jezera, derivacija i starog toka Drave moguće je sagledati kao niz prostornih cjelina. Zone izmedu jezera ("otoci" omedeni s jedne strane derivacijskim kanalom a s druge starim koritom Drave), kao i područja utoka Bednje i Plitvice, od veće su biološke i krajobrazne vrijednosti i svakako zaslužuju našu pozornost i zaštitu. Izuzetno je veliko biološko-ekološko značenje svih preostalih šumica uz obalu, šumskih rubova, stajaćih voda i vlažnih travnjaka uz Dravu, poljskih šumica, živica i pojedinačnih stabla, jer to su važni životni prostori brojnih ptičjih i mnogih drugih životinjskih i biljnih vrsta. Nizinske poplavne šume uz stari tok Drave imaju izuzetno značenje: u njima se još uvijek održava autohtona Ilora i fauna. I akumulacijska jezera imaju svoj značaj: pojedini plići dijelovi kvalitetna su staništa mnogih ptica močvarica i u medunarodnim okvirima. Dakle, promatrani pojas Drave još uvijek označava krajobrazna i biološka raznolikost, a riječni krajobraz sa svojim posebnostima, osobitostima i postojanjem uopće daje izrazit pečat nizinskom dijelu ovog prostora. Istovremeno, preostale poplavne šume, dravski sprudovi, vrbici, trstici, živi i mrtvi rukavci i dalje su izloženi raznim štetnim utjecajima čovjeka (iskop šljunka i pijeska, regulacije rijeke, bespravna vikend-izgradnja itd.), što će dovesti do konačnog gubitka svih ekološko-krajobraznih vrijednosti ovog prostora. Na kraju bih naglasila da se nikako ne smije podcjenjivati vrijednost i značenje reguliranih i kanaliziranih dijelova Drave. Takve prostore karakterizira jedno medustanje izmedu prvobitnog (prirodnog) i umjetnog stanja, s brojnim biotopima vrlo prirodnog, kao i umjetnog karaktera, a koje bi svakako vrijedilo očuvati unatoč Ijudskim zahvatima i manjoj biološkoj raznolikosti. Jer za osnovne prirodne resurse (vodne i biološke) nema nadomjestka; svaka izumrla vrsta ili izgubljen ekosustav predstavlja nepovratni i trajni gubitak za biološku raznolikost na odredenom prostoru. Krajobrazno-ekološke značajke r jeke Drave od slovenske granice do granice s Koprivničko-križevačkom županijom

krajobrazna ekologija; rijeka

nije evidentirano