hrvatski

Aktivacijski utjecaji spolnih hormona i funkcionalne hemisferne asimetrije pri obradi prostornih informacija

Mnoga su istraživanja pokazala aktivacijske utjecaje spolnih hormona na uspješnost obrade prostornih podataka. Međutim, u većini su tih istraživanja korištene samo mentalne rotacije, dok su ostale kategorije prostornih sposobnosti zanemarivane. Nadalje, mehanizmi u podlozi ove dobro utvrđene veze između razine spolnih hormona i učinka u zadacima prostornog tipa nisu sasvim poznati. Smatra se da bi u osnovi ovih kovarijacija mogle biti hormonalno modulirane promjene u komunikaciji među hemisferama. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi dolazi li do promjena u veličini i/ili smjeru funkcionalnih hemisfernih asimetrija za vrijeme rješavanja različitih vrsta prostornih zadataka, u funkciji menstrualnog ciklusa. Kako bismo proširili zaključke prethodnih istraživanja, uz zadatke mentalnih rotacija (2D i 3D), primijenili smo i zadatke prostorne vizualizacije te prostorne orijentacije. Ukupno 39 zdravih ispitanica s urednim menstrualnim ciklusima rješavalo je zadatke u dva navrata: jednom u ranoj folikularnoj (niske razine estrogena i progesterona), a jednom sredinom lutealne (visoke razine estrogena i progesterona) faze menstrualnog ciklusa. Korišten je elektroencefalograf tvrtke Nihon Kohden i prijenosno računalo s instaliranim softverom za generiranje zadataka i registriranje odgovora (E- Prime). Kako se u procesima obrade prostornih informacija ključnima smatraju parijetalne lokacije, izračunali smo indekse lateralizacije (razlika amplitude valova određene frekvencije na analognim elektrodama lijeve i desne hemisfere) samo za ove lokacije. Očekivana veća relativna aktivacija desne hemisfere potvrđena je samo pri rješavanju zadataka 3D mentalnog rotiranja, dok je kod svih ostalih zadataka uočena veća relativna aktivacija lijeve hemisfere. Ovo potvrđuje neke prethodne nalaze koji govore da prostorne sposobnosti nisu unitaran koncept te da žene koriste različite strategije pri rješavanju različitih prostornih problema. Međutim, neovisno o smjeru asimetrija, na svim je zadacima potvrđena glavna hipoteza: indeksi lateralizacije su bili veći u ranoj folikularnoj (niže razine ženskih spolnih hormona) nego u lutealnoj (više razine spolnih hormona) fazi ciklusa, što implicira da bi veza između razina spolnih hormona i uspješnosti obrade prostornih informacija zaista mogla biti posredovana promjenama u funkcionalnim hemisfernim asimetrijama.

spolni hormoni; hemisferne asimetrije; prostorne sposobnosti

nije evidentirano