hrvatski

Radoslav Rotković tragom triju faza slavenske pismenosti Crnorisca Hrabra

U radu se donose rezultati poredbenoga metodološkog ispitivanja nekoliko postojećih prikaza početaka slavenske pismenosti u hrvatskoj i crnogorskoj filologiji. Ispitivanje je motivirano sintetskom knjigom Crnogorska književnost od početaka pismenosti do 1852. Radoslava Rotkovića. S obzirom na to da je utvrđeno kako je riječ o povijesti jedne nacionalne književnosti kojom se ostvaruju prikaz i ocjena kontinuiteta književnih pojava odabranoga prostora i ljudi te se sustavno pojašnjava njihova međuovisnost u odnosu na izvanknjiževne sustave, važnim se činilo utvrditi kako su u sustavu totalne dijakronijsko-spacijalne metode zastupljene teme iz slavenske pretpismenosti (subgrafemika i semasiografija) te pismenosti utemeljene na ćirilometodskom djelu (fonografski azbučni sustavi – glagoljica i ćirilica, crnogorska i hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika). Rad je metodološki oblikovan kao razradba primijenjena Rotkovićeva kriterija u prikazivanju početaka crnogorske pismenosti koji je kombiniran – povijesni i/ili kronološki (izvanslavenski i predćirilometodski oblici pismenosti: rune te crte i rjeze) prožet elementima gramatološkoga pristupa koji je nadahnut traktatom Crnorisca Hrabra iz X. stoljeća. Tako je usustavljena autorova više ili manje ustaljena periodizacija početaka pismenosti koju je uspostavio još u svojim ranijim radovima: 1. crte i reze, 2. rune, 3. latinica, 4. glagoljica uglasta i glagoljica zaobljena, 5. ćirilica. U svakom se poglavlju analize, preko triju faza razvoja slavenske kulture, deskriptivnom gramatološkom metodom predstavljaju osobitosti pismovnoga stupnja i njihova realizacija na slavenskim prostorima, potom se poredbenom metodom uspostavljaju sličnosti i razlike u pristupu hrvatskih i crnogorskih filologa i povjesničara svakom od oblika pismovnoga razvojnog stupnja, a s ciljem donošenja kritičkoga osvrta. Na taj se način pokušavaju sadržajno i metodološki osvježiti i unaprijediti pitanja u vezi sa slavenskom pretpismenosti i počecima slavenske pismenosti, njezinom implementacijom na južnoslavenske prostore te konačnom revalorizacijom ćirilometodske dionice u kontinuitetu slavenske, uže crnogorske i hrvatske, pismenosti. Gramatološki je kriterij pritom važan, ali ne i ključan, osobito ako se u obzir uzmu složeni odnosi paleografije, gramatologije i lingvistike, kao i suvremeni uzusi oblikovanja pojedinih priručnika – povijesti književnosti, paleografija, jezičnopovijesnih priručnika, gramatika i drugih.

Radoslav Rotković; tri faze razvoja crnogorske i hrvatske pismovne kulture; gramatologija; Traktat Crnorisca Hrabra

nije evidentirano