hrvatski

Prisilne (ratne) migracije kao čimbenik demografskih promjena u Hrvatskoj (1991. - 2011.)

Demografski razvoj Hrvatske u posljednja dva međupopisna razdoblja (1991. – 2001. i 2001. – 2011.) odvijao se u specifičnim i najvećma neregularnim ili dominantno destabilizacijskim vanjskim razvojnim uvjetima, koji su, ponajprije, bili determinirani negativnim utjecajem rata protiv Hrvatske (1991. – 1995.) kao i teškim i s motrišta populacijskog razvoja nepoticajnim poslijeratnim razdobljem obnove i povratka. Uz izravne demografske gubitke (procijenjene na 22 tisuće poginulih, ubijenih, umrlih zbog posljedica rata i nestalih osoba) i velika materijalna razaranja (približno 40 milijarda američkih dolara izravnih ratnih šteta), najznačajnije i najdalekosežnije posljedice ratne agresije na Hrvatsku su bile prisilne (ratne) migracije. One su, ponajviše, zbog svoje brojnosti (više od milijun ratnih migranata), ali i vremensko-prostornog okvira bile osobit, ne samo demografsko-migracijski, nego i politički, društveno-ekonomski, socijalni, žrtvoslovni i humanitarni fenomen. Posljedice brojnih prisilnih (ratnih) migracijskih struja još uvijek brazde hrvatskim demografskim „poljem“, s jasnom perspektivom da negativni migracijski učinci rata nikada neće biti do kraja uklonjeni, iako su uzroci ratnih migracija najvećim dijelom prestali djelovati. Tipologija prisilnih (ratnih) migracija u Hrvatskoj, u kontekstu dostupne i vjerodostojne statističko-demografske dokumentacije, obuhvaća nekoliko kategorija migranata, od kojih se svojom brojnošću ističu: prognanici, izbjeglice (u Hrvatskoj i iz Hrvatske) i raseljenici. Svrha je ovoga rada utvrditi/procijeniti dvadesetogodišnju bilancu prisilnih (ratnih) migracija u Hrvatskoj, te ukratko ocijeniti njihov ukupan učinak na odabrana obilježja demografskih promjena u Hrvatskoj između 1991. i 2011. godine.

Hrvatska; Domovinski rat; prisilne migracije; prognanici; izbjeglice; depopulacija

nije evidentirano