Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Značajke vodnog režima i kakvoće vode poljoprivrednih tala na području višenamjenskog kanala Dunav-Sava (CROSBI ID 11841)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena)

Petošić, Dragutin ; Mustać, Ivan Značajke vodnog režima i kakvoće vode poljoprivrednih tala na području višenamjenskog kanala Dunav-Sava. Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010

Podaci o odgovornosti

Petošić, Dragutin ; Mustać, Ivan

hrvatski

Značajke vodnog režima i kakvoće vode poljoprivrednih tala na području višenamjenskog kanala Dunav-Sava

Na širem utjecajnom području budućeg višenamjenskog kanala Dunav – Sava (VKDS-a) koje zauzima površinu od oko 250.000 ha, poljoprivredno zemljište čini 174.000 ha (69, 6%), a šumsko 69.000 ha ili 27, 6%. Hidromorfna tla zauzimaju 73.477, 3 ha ili 42, 2% poljoprivrednog zemljišta. Valja naglasiti da su hidromorfna tla u potpunosti (100%) dominantna i na užem Pilot području istraživanja koje pedološki obuhvaća ukupnu površinu od oko 9.155 ha. Od hidromorfnih tala najzastupljenije je močvarno glejno, hipoglejno tlo s 4.826 ha ili 52, 6% ukupnih površina Pilot područja. Tijekom desetogodišnjeg razdoblja motrenja (2001. – 2009.) dinamike podzemnih voda na Pilot području koje hidrološki obuhvaća 7.200 ha, potvrđeni su slijedeći osnovni načini vlaženja poljoprivrednih tala: semiglejno- pseudooglejeni, hipoglejni, humoglejni, amfiglejni i hidromeliorirani. Na osnovi utvrđene dinamike podzemnih voda u tlu, a s obzirom na uzgoj zastupljenih poljoprivrednih ratarsko-industrijskih kultura, mogu se izdvojiti četiri stupnja pogodnosti vodnog režima: vrlo nepogodan, nepogodan, osrednje pogodan i pogodan vodni režim tla. Na osnovi matematičkog modeliranja, a s ciljem procjene mogućeg utjecaja VKDS-a na dinamiku podzemnih voda u tlu, može se zaključiti da bi budući kanal na istraživanom Pilot području u neposrednoj zaobalnoj zoni uglavnom djelovao drenirajuće na razinu podzemne vode u tlu. Međutim, na najnižim dijelovima terena, konkretno na Profilu (presjeku) IV (potez Babina Greda - Konjsko - Kladavac) i u uvjetima vrlo duboke razine podzemne vode u tlu (> 3, 0 m) VKDS-a, prihranjivao bi profil zaobalnih poljoprivrednih tala infiltracijom vode iz korita kanala. Višegodišnjim motrenjem kakvoće površinskih, podzemnih i procjednih voda na istraživanom Pilot području budućeg VKDS-a potvrđeno je njihovo slabo onečišćenje teškim metalima. Valja, međutim, upozoriti na jače onečišćenje površinskih voda Biđa i Istočne Berave s dušikom iz amonijaka što je, također, potvrđeno i motrenjem kakvoće podzemnih voda. Prema dobivenim višegodišnjim pokazateljima, srednjim vrijednostima koncentracije (mg/l) NH4-N, NO3-N i ukupnog dušika (N), može se zaključiti da je na svim motrenim lokacijama procjedna voda iz lizimetara (perkolat) povremeno bila jače onečišćena navedenim polutantima. Treba, također, ukazati i na neprekidnu prisutnost visokih koncentracija fosfora u površinskim i, povremeno, u procjednim vodama. Motrenjem tradicionalne poljoprivredne proizvodnje na Pilot području s težištem na ispiranje dušika i fosfora, može se zaključiti da ista predstavlja potencijalnu opasnost u smjeru budućeg jačeg onečišćenja podzemnih i površinskih voda s dušikom, a u znatno manjoj mjeri, i s fosforom. U pogledu zaštite okoliša na istraživanom Pilot području, kao i širem utjecajnom području budućeg VKDS-a, nužna je primjena odgovarajućih mjera kako bi se revitalizirali postojeći i izgradili novi sustavi odvodnje i navodnjavanja, razvili novi modeli i sustavi uzgoja bilja i blaga na poznatim principima održive poljoprivredne proizvodnje te poboljšala kvaliteta površinskih voda s ciljem njihovog oplemenjivanja kvalitetnijom vodom iz rijeka Dunava i Save. Smatramo da će nastavak dodatnih istraživanja u fazi izgradnje Melioracijskog kanala za navodnjavanje Biđ – bosutskog polja koji predstavlja prethodnicu izgradnje višenamjenskog kanala Dunav – Sava, kao i nakon njegovog stavljanja u funkciju, dodatno rasvijetliti prikazanu problematiku i upotpuniti nedostatna znanja vezana za stanje i vodni režim poljoprivrednih tala te kakvoću voda na ovom području.

vodni režim; kvaliteta vode; poljoprivredna tla; kanal Dunav-Sava

nije evidentirano

engleski

Water regime and water quality of agriculture soils in vicinity of multipurpose Danube-Sava Canal

nije evidentirano

water regime; water quality; agricultural soil; Danube-Sava canal

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2010.

978-953-6135-92-9

120

objavljeno

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)