Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 697046

Općedruštveni značaj usmene književnosti


Dragić, Marko
Općedruštveni značaj usmene književnosti // Zbornik radova „Utjecaj hrvatske usmene tradicije u suvremenoj književnosti za djecu i mlade“ / Grozdana Ribičić, Vesna Mihanović (ur.).
Split: Gradska knjižnica Marka Marulića Split, 2014. str. 16-25


Naslov
Općedruštveni značaj usmene književnosti
(General social significance of oral literature)

Autori
Dragić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zbornik radova „Utjecaj hrvatske usmene tradicije u suvremenoj književnosti za djecu i mlade“

Urednik/ci
Grozdana Ribičić, Vesna Mihanović

Izdavač
Gradska knjižnica Marka Marulića Split

Grad
Split

Godina
2014

Raspon stranica
16-25

ISBN
978-953-7753-39-9

Ključne riječi
usmena književnost, nematerijalna kulturna baština, predaje, legende.
(oral literature, intangible cultural heritage, tales, legends.)

Sažetak
Usmena književnost postoji od kada postoji i čovječanstvo. Ta vrsta književnosti uz jezik, dijalekte, govor, toponomastiku, folklor, instrumente, rukotvorine, tradicijska umijeća i obrte čini nematerijalnu kulturnu baštinu koja je zajedničko bogatstvo naroda i čovječanstva. Nematerijalna kulturna baština predajom se prenosi stoljećima i tisućljećima. Na značaj tradicijske baštine ukazivali su starozavjetni i novozavjetni pisci među kojima je i sveti Pavao koji je boravio na Mljetu i u katakombi današnjega manastira Krka. Thomas More, s pravom ističe, da tradicija nije čuvanje pepela, nego je tradicija prenošenje vatre. Pablo Coelho je slušajući dalmatinske klape rekao kako Hrvati doista imaju što pokazati svijetu. Paradigmatske su i riječi blaženoga Ivana Pavla II. koji je kazao da je domovina – baština i teritorij. Dakle, baština je iznimno važna za očuvanje i afirmaciju kulturnog identiteta naroda. Međutim, nematerijalna kulturna baština posebno je ugrožena. Stoga je UNESCO 2003. godine usvojio povelju o nužnosti očuvanja nematerijalne kulturne baštine kao posebno ugrožene baštine. Usmena književnost tradicija je pisanoj književnost i nadahnuće biznismenima, menadžerima, motivatorima i dr. U novije vrijeme, primjerice, bajke se koriste i u terapeutske svrhe. U radu se govori o hrvatskim povijesnim predajama i legendama. U predaje i legende ulaze samo sudbonosni događaji i osobe. U tim vrstama usmenih priča sačuvana je više tisućljetna usmena povijest iz koje je razvidno da su, matoševski kazano, boli naših predaka i naše boli ; krjeposti naših predaka su i naše krjeposti. Odnos spram tradicijske baštine civilizacijski je čin i odnos prema našim davno upokojenim predcima. U tradicijskoj kulturi nalaze se odgovori na mnoge suvremene izazove.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet u Splitu

Profili:

Avatar Url Marko Dragić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Dragić, Marko
Općedruštveni značaj usmene književnosti // Zbornik radova „Utjecaj hrvatske usmene tradicije u suvremenoj književnosti za djecu i mlade“ / Grozdana Ribičić, Vesna Mihanović (ur.).
Split: Gradska knjižnica Marka Marulića Split, 2014. str. 16-25
Dragić, M. (2014) Općedruštveni značaj usmene književnosti. U: Grozdana Ribičić, V. (ur.) Zbornik radova „Utjecaj hrvatske usmene tradicije u suvremenoj književnosti za djecu i mlade“. Split, Gradska knjižnica Marka Marulića Split, str. 16-25.
@inbook{inbook, author = {Dragi\'{c}, M.}, editor = {Grozdana Ribi\v{c}i\'{c}, V.}, year = {2014}, pages = {16-25}, keywords = {oral literature, intangible cultural heritage, tales, legends.}, isbn = {978-953-7753-39-9}, title = {General social significance of oral literature}, keyword = {oral literature, intangible cultural heritage, tales, legends.}, publisher = {Gradska knji\v{z}nica Marka Maruli\'{c}a Split}, publisherplace = {Split} }