Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Uloga citodijagnostike u ranoj detekciji karcinoma dojke (CROSBI ID 610553)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Perić, Magdalena ; Berbić-Fazlagić, Jasmina ; Jurić Nina Uloga citodijagnostike u ranoj detekciji karcinoma dojke // Uloga laboratorijske dijagnostike u prevenciji, otkrivanju i liječenju malignih bolesti, knjiga sažetaka. 2007. str. 16-16

Podaci o odgovornosti

Perić, Magdalena ; Berbić-Fazlagić, Jasmina ; Jurić Nina

hrvatski

Uloga citodijagnostike u ranoj detekciji karcinoma dojke

Cilj istraživanja: 1. Utvrditi broj citološki dokazanih karcinoma dojke u dvogodišnjem periodu. 2. Usporediti veličinu tumorske mase dokazane makroskopski. 3. Usporediti dob bolesnica i lokalizaciju karcinoma unutar dojke. 4. Korelacija palpatornog, mamografskog, ultrazvučnog i citološkog nalaza. Bolesnici i metode rada: U istraživanje ćemo uključiti sve žene u različitoj dobi koje su se javile u citološku ambulantu opće bolnice Bjelovar zbog promjena na dojci u razdoblju od 1.01.2004.g. do 31.12.2005.g. i posebno obraditi one kojima je karcinom dokazan palpatornom, mamografskom, ultrazvučnom i citološkom metodom. Metoda istraživanja je usporediti palpatorni, mamografski, ultrazvučni i citološki nalaz i rezultate prikazati u obliku tablica i grafikona u apsolutnim i relativnim vrijednostima. Rezultati: Više od pola javljenih pacijentica u dvogodišnjem periodu imalo je benigne promjene na dojci. Četrdeset je njih kojima su urađene sve navedene metode dijagnosticiranja. Kod njih 27 veličina tumorske mase bila je manja od 2 cm prilikom palpatornog pregleda, 22 s lokalizaijom u lijevoj dojci i to u gornjem vanjskom kvadrantu. Svima je napravljen operativni zahvat, a najviše ih je bilo u dobi od 40 do 50 godina. Iako su svim bolesnicama urađene navedene metode dijagnosticiranja nisu sve metode pokazale maligne promjene, osim patohistološkog nalaza. U 85% bolesnica patohistološki se radilo o duktalnom karcinomu. Zaključci: • Rano otkrivanje promjena omogućuje znatno bolji izbor načina liječenja, a time i duži i kvalitetniji oblik života bolesnica. • Mala veličina tumora osnovni je preduvjet za dobre rezultate liječenja. • Najčešće je zahvaćena lijeva dojka i to gornji vanjski kvadrant. • Svaka od dijegnostičkih metoda, palpacija, mamografija, ultrazvuk i citodijagnostika, ima svojih specifičnosti, prednosti i nedostataka i zato nadopunjuju jedna drugu. • Najučestaliji tip raka je duktalnog porijekla.

karcinom dojke; rana detekcija; citodijagnostika; ultrazvuk; mamografija

nije evidentirano

engleski

Role of cytodiagnostics in early breast carcinoma detection

nije evidentirano

breast cancer; early detection; cytodiagnostics; ultrasound; mammography

nije evidentirano

Podaci o prilogu

16-16.

2007.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Uloga laboratorijske dijagnostike u prevenciji, otkrivanju i liječenju malignih bolesti, knjiga sažetaka

Podaci o skupu

Uloga laboratorijske dijagnostike u prevenciji, otkrivanju i liječenju malignih bolesti,

predavanje

04.05.2007-06.05.2007

Osijek, Hrvatska

Povezanost rada

Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita