hrvatski

Međujezični utjecaj u ovladavanju redom riječi u rečenici

Engleski se jezik od hrvatskoga jezika razlikuje između ostaloga i u sintaktičkoj slobodi. Naime hrvatski kao flektivno bogat jezik dopušta poprilično slobodan red riječi u rečenici, a engleski kao flektivno siromašan jezik pokazuje relativno ograničenu slobodu reda riječi. Razumljivo je stoga očekivati da će govornicima hrvatskoga jezika koji engleski uče kao strani jezik takva razlika biti izvorom međujezičnoga utjecaja. U ovome se radu mogući međujezični utjecaj reda riječi u jednostavnim jesnim rečenicama istražuje na učenicima petoga i šestoga razreda osnovne škole. Prijašnja autorova istraživanja pokazala su da je većina učenika navedenoga uzrasta u zadacima prevođenja s hrvatskoga jezika na engleski pokazala da je svjesna razlike u sintaktičkoj slobodi, ispravno prevodeći šest različitih obrazaca u hrvatskome jeziku (SPO, SOP, PSO, POS, OSP, OPS) na jedini točan u engleskome (SPO). U ovome se istraživanju stoga u osnovni obrazac uvodi i četvrti element: priložna oznaka. Pitanje je dakle jesu li učenici svjesni da priložna oznaka u engleskome uživa veću sintaktičku slobodu negoli ostali elementi, odnosno hoće li u zadacima prevođenja različitih obrazaca s hrvatskoga jezika na engleski jezik priložnoj oznaci dopustiti jednaku sintaktičku slobodu ili će je uvijek smještati na određeno mjesto u rečenici. Na temelju dobivenih rezultata promišlja se o međujezičnome utjecaju reda riječi u rečenici i implikacijama za poučavanje gramatike.

međujezični utjecaj ; red riječi u rečenici ; sintaktička sloboda ; priložna oznaka

nije evidentirano