hrvatski

Uloga lingvostilističkog pristupa u proučavanju jezika književnog teksta: lingvostilistička istraživanja u hrvatskom jeziku u drugoj polovini XX. st.

Lingvostilistički se pristup u hrvatskoj znanosti afirmirao šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća u vrijeme pojačanoga zanimanja za proučavanje stila kao jezične i književnoumjetničke činjenice. S obzirom na to da je lingvostilistička metodologija jedno vrijeme bila dominantan pristup u opisu književnoumjetničkoga izraza, ostavila je važan trag u razvoju suvremenoga hrvatskog jezikoslovlja i znanosti o književnosti, premda je kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih godina broj lingvostilističkih priloga znatno smanjen. U radu se, na časopisnome korpusu Jezika i Umjetnosti riječi, propituju postavke na kojima se temelji lingvostilistički pristup te se pokušava dati odgovor na pitanje zašto je u jednome trenutku lingvostilistički opis jezika književnoumjetničkoga djela reduciran na izdvajanje jezično-stilskih značajki kao statističkih pokazatelja. Metodološki postupci rada obuhvaćaju analizu teoretskih tekstova hrvatskih i stranih lingvostilističara te književnih predložaka koji su analizirani lingvostilističkim pristupom. Uže je područje rada istraživanje pojedinih pristupa u izdvajanju i opisivanju relevantnih stilskih jedinica ili stilema. Cilj je rada potkrijepiti tezu da je lingvostilistički pristup i dalje svrhovit u proučavanju književnoga teksta te pokazati kako na mnoga jezikoslovna pitanja pokrenuta u okrilju lingvostilističkoga pristupa do danas nisu dani jednoznačni odgovori, a od velike su važnosti u potpunijem shvaćanju jezičnoga stvaralaštva. Također, kronološkom analizom i iscrpnom bibliografijom hrvatskih lingvostilističkih radova zaokružuje se opis metodološko-terminološkog konstituiranja lingvostilistike, koji nedostaje u jezikoslovnoj kroatistici.

lingvostilistika; stilem; stilska obilježenost; stilski postupci; izbor; otklon; norma

nije evidentirano