hrvatski

Od mature do profesure: kvantitativni aspekt odnosa srednjih škola i Matematičko-prirodoslovnoga odjela Mudroslovnog fakulteta

Među različitim odnosima sastavnica obrazovnoga sustava posebno se ističe neposredna uzajamna ovisnost srednjega školstva i sveučilišta. U radu je s tim na umu analiziran kvantitativni aspekt odnosa hrvatskih srednjih škola i Matematičko-prirodoslovnoga odjela Mudroslovnoga fakulteta Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu u razdoblju od početka nastave na Odjelu (1875.) do Prvoga svjetskog rata, koje se odlikuje snažnim kvantitativnim napretkom srednjega školstva, a napose realnih gimnazija. Analiza se temelji na prikazu mijenjanja broja maturanata tijekom razmatranoga razdoblja, broja novoupisanih studenata Matematičko-prirodoslovnoga odjela Mudroslovnoga fakulteta u Zagrebu, broja novozaposlenih nastavnika prirodoslovlja i matematike školovanih u Zagrebu, broja novozaposlenih nastavnika prirodoslovlja i matematike školovanih na inozemnim sveučilištima, ukupnoga broja nastavnika prirodoslovlja i matematike u srednjim školama, broja kandidata srednjoškolskoga učiteljstva koji su položili profesorski ispit iz prirodoslovno-matematičkih struka te broja srednjoškolskih profesora prirodoslovno-matematičkih struka koji su habilitirali.

Kraljevina Hrvatska i Slavonija; srednje škole; Sveučilište u Zagrebu; nastavnici prirodoslovlja i matematike

nije evidentirano