hrvatski

Elektrokemijsko ispitivanje sezonskih promjena površinski aktivnih tvari aerosola s urbanog područja Zagreba

Suspendirane čvrste čestice u zraku ili atmosferski aerosoli utječu na kvalitetu zraka, ljudsko zravlje te Zemljinu klimu obzirom da direktno raspršuju i absorbiraju sunčevo zračenje, sudjeluju u brojnim kemijskim procesima u atmosferi te prijenosu zagađivala atmosferskim putem. Njihova se veličina kreće u rasponu od 0.002 do 100 µm. Aerosoli sadrže znatnu količinu organske tvari koja u atmosferu dospijeva iz primarnih antropogenih (industrija, promet, spaljivanje otpada) i biogenih izvora (more, tlo, vegetacija), ili nastaje fotokemijskim transformacijama prekursora u atmosferi. Značajna frakcija (30-80%) u vodi topljivog organskog materijala aerosola (engl. water-soluble organic carbon - WSOC) predstavlja kompleksnu smjesu tvari velike molekulske mase. Ta skupina spojeva pokazuje sličnost s prirodnim humusnim materijalom i njegovim fizikalno-kemijskim svojstvima te se stoga naziva tvarima „sličnim humusnim“ (HULIS). Površinski aktivne tvari (PAT) ili surfaktanti predstavljaju najreaktivniji dio organske tvari različitih prirodnih sastavnica okoliša koje se akumuliraju na granicama faza te su tako važni konstituenti i atmosferskih čestica. Oni mogu utjecati na površinsku napetost granice faza čestica-zrak te modificirati kritičnu supersaturaciju potrebnu za aktivaciju čestica aerosola u početnoj fazi formacije oblaka. Ispitivanja porijekla, distribucije, svojstava i koncentracija prisutnih PAT u atmosferskim aerosolima prijeko su potrebna da bi se dobila saznanja o njihovoj specifičnoj ulozi u zaštiti zraka te kratkoročnom i dugoročnom utjecaju na kvalitetu života i zdravlje ljudi posebno u urbanim sredinama. Elektrokemijske metode predstavljaju jednostavni način kvalitativne i kvantitative karakterizacije PAT, a temelje se na mjerenju promjene kapaciteta električnog dvosloja na površini živine elektrode. U određivanju PAT voltametrijom izmjenične struje mjeri se i baždari promjena kapacitetne struje na određenom potencijalu za različite modelne tvari. Biti će prikazana usporedba adsorpcijskih svojstava dobivenih za prirodne uzorke aerosola s onima dobivenima za različite modelne tvari relevantne za prirodne aerosole uključujući izolirani prirodni HULIS, s ciljem boljeg razumijevanja prirode dominantnog u vodi topljivog površinski aktivnog materijala aerosola. Biti će prikazana promjena koncentracije ukupnog površinski aktivnog materijala u odnosu na njegov anionski udio. Dodatno će biti razmatran utjecaj PAT aerosola na odvijanje redukcije elektrokemijskih proba kao što su ioni kadmija i olova da bi se dobila saznanja o njihovoj strukturi i permeabilnosti na površini elektrode. Ovakav pristup ispitivanju atmosferskog aerosola biti će prikazan po prvi puta na jednogodišnjim uzorcima sakupljenima tijekom različitih sezona na urbanom području grada Zagreba.

Aerosoli ; Površinski aktivne tvari ; U vodi topljiva organska tvar ; elektrokemija

nije evidentirano