hrvatski

Prijedložna i besprijedložna upotreba akuzativa, genitiva i instrumentala u ekavskim čakavskim govorima

U radu se opisuju sintaktičke kategorije: prijedložno i besprijedložno izražavanje krajnjega cilja kretanja izraženo prijedložno-padežnom svezom va+A i besprijedložno-padežnom svezom Ø+A, prijedložno i besprijedložno izricanje smjera kretanja s ciljem odlaska iz određene točke ili mjesta kretanja, prostorne pripadnosti te načina izraženo prijedložno-padežnom svezom z+G i besprijedložno-padežnom svezom Ø+G te prijedložno i besprijedložno izražavanje društva, sredstva i načina izraženo prijedložno-padežnom svezom z+I i besprijedložno-padežnom svezom Ø+I. Donose se rečenični primjeri iz građe prikupljene u vlastitim terenskim istraživanjima mjesnih govora Kastva (KS) i Ike (IK), Lupoglava (LP), Boljuna (BO) i Boljunskoga Polja (BP), Cresa (CR) i Predošćice (PR) te Praputnjaka (PRP) i Krasice (KR) kojima su obuhvaćena sva četiri poddijalekta ekavskoga dijalekta čakavskoga narječja. Cilj je istraživanja proširiti metodološke i teorijske postavke za opis sintaktičkoga ustrojstva mjesnih govora i dalje dijalekta s naglaskom na sintaksu padeža, u ovome radu akuzativa (A), genitiva (G) i instrumentala (I), te pokazati model sintaktičkoga opisa koji počinje s uspostavom temeljne varijante prijedloga te njezinih inačica, ponajprije s obzirom na fonološke osobitosti govora, uz naznaku uspostave sintaktičkih izoglosa na razini dijalekta kao sustava u cjelini.

čakavski ekavski govori; sintaktičko-semantički opis; prijedlog va; prijedlog z; akuzativ; genitiv; instrumental

nije evidentirano