Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 692982

Komparativna politika u Političkoj misli od 1964. do 2013.


Kasapović, Mirjana; Dolenec, Danijela; Nikić Čakar, Dario
Komparativna politika u Političkoj misli od 1964. do 2013. // Politička misao : Croatian political science review, 51 (2014), 1; 83-108 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Komparativna politika u Političkoj misli od 1964. do 2013.
(Comparative Politics in Politička misao (1964-2013))

Autori
Kasapović, Mirjana ; Dolenec, Danijela ; Nikić Čakar, Dario

Izvornik
Politička misao : Croatian political science review (0032-3241) 51 (2014), 1; 83-108

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Komparativna politika; marksizam; teorijski pluralizam; metodološka nerazvijenost; analiza sadržaja
(Comparative Politics; Marxism; Theoretical Pluralism; Weak Methodology; Content Analysis)

Sažetak
U članku se analizira zastupljenost radova iz komparativne politike u časopisu Politička misao. Polazeći od načelne postavke da se političko i akademsko polje u društvu “recipročno legitimiraju”, autori su polustoljetno razdoblje podijelili na dvije faze i načinili dva istraživačka poduzorka: prvi obuhvaća brojeve od 1964. do 1989., a drugi od 1990. do 2013. Metodom analize sadržaja utvrdili su da je komparativna politika u prvoj fazi bila vrlo slabo zastupljena u časopisu. Malobrojni članci koji bi se tematski mogli svrstati u tu granu uglavnom su pisani iz marksističke perspektive ili, rjeđe, iz perspektive staroga normativnog institucionalizma, metodološki su bili potpuno neosviješteni te mahom deskriptivni i konfigurativni. Prevladavaju radovi o samoupravnoj demokraciji, komunističkim i revolucionarnim partijama, protuimperijalističkim pokretima i sukobima u zemljama Trećeg svijeta i sl. U drugoj fazi izdavačke djelatnosti umnožavaju se i diverzificiraju teme komparativne politike. Izrazito se povećava broj članaka o izborima i izbornim sustavima, strankama i stranačkim sustavima, parlamentima i vladama, sustavima vlasti, konstitucionalizmu i sudstvu, političkoj kulturi, naciji i nacionalizmu te europskim institucijama i procesima. Pluraliziraju se teorijski pristupi, a najzastupljeniji su novi institucionalizam, biheviorizam, teorije pluralizma, teorije racionalnog izbora i kulturološke teorije. Dominiraju studije slučajeva i fokusirane studije s malim brojem slučajeva. Najslabija karika ostaju metodološki pristupi, a posve su iznimni članci u kojima se raspravlja o metodološkim problemima discipline.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
015-0152481-2478 - Hrvatska u regionalnom okruženju (Mirjana Kasapović, )

Ustanove
Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Emerging Sources Citation Index (ESCI)


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • International Political Science Abstracts
  • Sociological Abstracts
  • Worldwide Political Science Abstracts