hrvatski

Žene u slikarstvu ranog modernizma. Feminizam i period impresionizma.

Cilj feminističkog pokreta bio je uspostavljanje potpune jednakosti između spolova. Iako se u ranom razdoblju ženski aktivizam usmjerio na politička i ekonomska pitanja, u kasnijem je razdoblju raspravljao sve aspekte društvenog života, uključujući i umjetnost. Postati umjetnikom, izlagati na izložbama i prodavati svoje radove bile su uglavnom privilegije muškaraca, dok je ženama ulazak u taj svijet sve do druge polovice 20. stoljeća bio onemogućen. Povjesničarka umjetnosti Linda Nochlin je uvidjela važnost ovoga pokreta za unaprjeđenje ne samo struke povijesti umjetnosti već i teorije kulture. Njen primjer slijedile su mnoge teoretičarke feminizma čija su istraživanja znatno unaprijedila pogled na povijest umjetnosti. U prvom dijelu diplomskog rada raspravlja se o odnosu feminizma i povijesnoumjetničkog establishmenta (kojem se pribrajaju mnogi likovni kritičari i teoretičari), dok se u drugom dijelu raspravlja interakcija rodnih razlika u društvu i umjetničkih pojava ranog modernizma. Istraživanje je ograničeno na umjetnike impresionističkog kruga, točnije slikarice Mary Cassatt i Berthe Morisot u odnosu na slikare iz istog razdoblja Edouarda Maneta i Edgara Degasa, a dijelom se koriste i primjeri iz opusa Henri de Toulouse- Lautreca, Pierrea - Augustea Renoira, Suzanne Valadon, Victorine Meurent i drugih. Pažnja je usmjerena na stereotipe diskriminacije.

feministička intervencija u povijest umjetnosti; feminizam i slikarstvo impresionizma; položaj žene u 19. stoljeću; spolna razlika; iskustvena razlika; pozicionalna razlika

nije evidentirano