Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 692207

Sovjetizacija znanosti u Hrvatskoj nakon Drugoga svetskog rata


Najbar-Agičić, Magdalena
Sovjetizacija znanosti u Hrvatskoj nakon Drugoga svetskog rata // Međunarodni znanstveni skup: Socijalizam na klupi: Kulturološke i povijesne interpretcije jugoslavenskoga i postjugoslavenskih društava
Pula, Hrvatska, 2013. (ostalo, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


CROSBI ID: 692207 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Sovjetizacija znanosti u Hrvatskoj nakon Drugoga svetskog rata
(Sovietization of science in Croatia after the Second World War.)

Autori
Najbar-Agičić, Magdalena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Međunarodni znanstveni skup: Socijalizam na klupi: Kulturološke i povijesne interpretcije jugoslavenskoga i postjugoslavenskih društava

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 5-7.12.2013

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
komunistički režim; znanstvenici; sovjetski modeli
(Communist regime; scholars; soviet models)

Sažetak
Nakon uspostave vlasti Komunističke partije 1945. godine u Hrvatskoj se, kao i drugdje u Jugoslaviji i u drugim zemljama koje su se nakon Drugoga svjetskog rata našle pod dominacijom komunista, pristupilo uvođenju sovjetskog modela na mnogim područjima života. Jedno od njih bilo je područje znanosti. Sovjetski model organizacije znanosti podrazumijevao je u prvom redu uspostavu partijskog nadzora nad radom institucija, pa i pojedinaca na tom polju. Također, prisutno je bilo nametanje metodoloških obrazaca proizašlih iz dijalektičkog materijalizma, odnosno marksizma, a znatno se pojačao i utjecaj sovjetske znanosti na hrvatske znanstvenike. Pored toga osnovna značajka sovjetizacije bio je pokušaj prebacivanja znanstvenih istraživanja u institute (uglavnom vezane uz akademije znanosti) te pretvaranja sveučilišta u isključivo didaktičke ustanove. Budući da se pitanje razvoja znanosti u prvim godinama nakon rata nije nalazilo u žarištu interesa novih vlasti, proces sovjetizacije na tom polju tekao je usporeno, uz mnoge poteškoće proizašle iz nasljeđa razvoja u ranijim razdobljima i problema izazvanih ratom. Određeno ubrzanje i na tom polju predstavljalo je pokretanje petogodišnjeg plana 1947. godine. Skori sukob s Informbiroom nije odmah rezultirao napuštanjem sovjetskog modela u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Značajnije promjene povezane su uz postupnu liberalizaciju primjetnu od početka 1950-ih. Na taj način, u uskoj vezi s unutrašnjim stanjem i vanjskopolitičkim položajem zemlje, sovjetski model nije dosljedno i trajno primijenjen u Hrvatskoj, što ipak ne znači da je pokušaj njegove primjene ostao bez posljedica za daljnji razvoj znanosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Profili:

Avatar Url Magdalena Najbar-Agičić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Najbar-Agičić, Magdalena
Sovjetizacija znanosti u Hrvatskoj nakon Drugoga svetskog rata // Međunarodni znanstveni skup: Socijalizam na klupi: Kulturološke i povijesne interpretcije jugoslavenskoga i postjugoslavenskih društava
Pula, Hrvatska, 2013. (ostalo, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
Najbar-Agičić, M. (2013) Sovjetizacija znanosti u Hrvatskoj nakon Drugoga svetskog rata. U: Međunarodni znanstveni skup: Socijalizam na klupi: Kulturološke i povijesne interpretcije jugoslavenskoga i postjugoslavenskih društava.
@article{article, author = {Najbar-Agi\v{c}i\'{c}, M.}, year = {2013}, keywords = {Communist regime, scholars, soviet models}, title = {Sovietization of science in Croatia after the Second World War.}, keyword = {Communist regime, scholars, soviet models}, publisherplace = {Pula, Hrvatska} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font