hrvatski

Sadržaj joda u kuhinjskoj soli

Kuhinjska sol izabrana je kao najdjelotvorniji način unošenja joda. Sol se konzumira u relativno konstantnim količinama (oko 10 g/dan), neovisno o ekonomskom statusu, a pokazala se kao izvanredan nosač joda. prema zahtjevima Pravilnika o temeljnim zahtjevima za solza prehranu ljudi (NN15/97) pri jodiranju kuhinjske soli mogu se koristiti KI, NaI, NaIO3 ili KIO3, tako da u 1 kg soli bude 20-30 mg KI, što odgovara 15-23 mg I/kg soli. Hrvatska se zahvaljujući jodnoj profilaksi ubraja u zemlje s blagim do umjerenim javnozdravstvenim problemom gušavosti. Redovita kontrola sadržaja joda u kuhinjskoj soli potrebna je kao dio monitoringa uspješno provedene jodne profilakse. U radu su prikazani rezultati određivanja KI u vremenskom razdoblju od 2004.-2010. u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Žuapanije splitsko-dalmatinske, obavljene su analize određivanja joda titrimetrijskom metodom uz škrob. Od ukupnog broja analiziranih uzoraka (N=128) neispravno jodiranih bilo je 27. s obzirom da je jod izrazito hlapljiv element osim pravilnog jodiranja kuhinjske soli, jako je važan način pakiranja i skladištenja soli. Tijekom 2011. u laboratoriju je ispitano određivanje sadržaja KI u originalno zapakiranim uzorcima soli iz trgovine (N=8), te u uzorcima soli iz domaćinstva čuvanim u otvorenim (N=10) i zatvorenim (N=10) posudama. Originalno zapakirani i uzorci soli iz domaćinstva koji su bili ispravno čuvani u tamnim i zatvorenim podudama imali su odgovarajući sadržaj KI (20- 30 mg/kg), dok su nepravilno čuvani imali niske vrijednosti masenog udjela KI (< 20 mg/kg). Rezultati rada su potvrdili važnost kontrole uzoraka soli u proizvodnji, uvozu i trgovini.

jod; kuhinjska sol; jodna profilaksa; gušavost; titrimetrijska metoda

nije evidentirano