hrvatski

Status frazema u ''Rječniku hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića''

U radu se analizira status frazema u dosad neistraženome leksikografskom djelu, Benešićevu Rječniku hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića, nastalom pedesetih godina 20. stoljeća. Benešićev je Rječnik važno književnopovijesno i jezično vrelo: nastao je na temelju književnih citata kakvi su u svjetskoj leksikografiji česti i cijenjeni, a u povijesti hrvatske leksikografije može se smatrati jedinstvenom pojavom. Budući da je rječnik nastao u doba neposredno prije formiranja frazeologije kao lingvističke discipline, frazeološku je građu, konkretno opseg, oblik i značenje frazema oblikovao njegov autor prema vlastitu jezičnu osjećaju i iskustvu. Na korpusu frazema ekscerpiranih iz dvanaest objavljenih svezaka Rječnika ispituje se Benešićev stav o frazemima i njihovim obilježjima pomoću kriterija oblikovanih iz frazeoloških pristupa koji su se profilirali u desetljećima nakon Benešićeve smrti, čime se daje prinos istraživanju povijesti razvoja frazeoloških ideja, a rezultati analize pokazuju kojem je pristupu Benešić bio bliži, tradicionalnome koji se formirao u desetljeću nakon njegove smrti (1957.), ili kognitivnome koji je uslijedo kasnije, osamdesetih godina 20. stoljeća.

frazemi; frazeološki pristupi; Julije Benešić; rječnik; leksikografska obrada

nije evidentirano