hrvatski

Osobni arhivski fond Bernarda Bernardija: od muzejske dokumentacije do znanstvene interpretacije

Metodologija i odrednice znanstvenog rada u muzeju specifično su područje koje podrazumijeva uspostavu interaktivnog odnosa između rezultata stručne obrade muzejske dokumentacije i proširenoga znanstvenog aparata na kojem se pouzdano temelji daljnja valorizacija, kontekstualizacija i interpretacija određene zbirke ili opusa. Mogućnost rada unutar muzejske institucije, podjednako na razini stručnoga muzejskog djelatnika i znanstvenog istraživača, pokazala se kao vrijedna praksa s višestruko korisnim rezultatima za obje strane. Naime, u ovako postavljenome modelu sinergije, rezultati kustoskog rada aktivno participiraju kao temeljne odrednice očekivanoga znanstvenog doprinosa, dok se u ciljeve znanstvenog istraživanja naglašeno inkorporira svijest o zaštiti i očuvanju vrijednosti vlastite kulturne baštine. U Hrvatskome muzeju arhitekture HAZU model znanstvenog projekta muzejske institucije sustavno je uključen u temeljnu programsku djelatnost – stručnu obradu zbirke sastavljene od integralnih elemenata, tzv. osobnih arhivskih fondova arhitekata. Ovim izlaganjem predstavljaju se karakteristike pristupa i značajke obrade građe Osobnog arhivskog fonda Bernarda Bernardija – arhitekta, industrijskog dizajnera te utemeljitelja struke i profesije dizajna u Hrvatskoj. U smislu višeznačnosti autorova opusa, standardi izrade analitičkog kataloga kretali su se sukladno klasifikaciji sljedećih kategorija: grafička dokumentacija, fotodokumentacija te pisani dokumenti. Na taj način muzeološkom je obradom uspostavljen korpus analitičkog kataloga koji je slijedom imenovanja projekata, istraživanja i utvrđivanja datacija te uspostave kronološkog redoslijeda ostvarenja i pridruživanja digitalizirane građe, omogućio pregledan uvid u cjelovito prezentiran opus autora. Kao rezultat stručne dionice rada, razvidnim se pokazalo postojanje nekoliko tematskih cjelina kojima je uspostavljena sadržajno-logična struktura doktorske disertacije. Znanstveni aparat dobiven je pridruživanjem opsežno istraženih bibliografskih jedinica stručne periodike i literature, kao i komparativnim uvidom u srodne međunarodne muzejske institucije i arhive, čime je uspostavljena pouzdana razina kontekstualizacije i znanstvene interpretacije te omogućena zaključna valorizacija jednoga od ključnih opusa u povijesti modernog oblikovanja u Hrvatskoj. Rezultati su potom prezentirani u sklopu izložbe i ciklusa predavanja u Hrvatskome muzeju arhitekture HAZU te na više stručnih i znanstvenih skupova.

Osobni arhivski fond Bernarda Bernardija; Hrvatski muzej arhitekture; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; muzejska dokumentacija; klasifikacija građe; znanstvena interpretacija

nije evidentirano