hrvatski

Eksperimentalno istraživanje učinkovitosti inertizacije eksplozivnih atmosfera

Danas se u raznim industrijama koriste razne vrste prašina. Prašine se mogu pojaviti kao sirovina, gotov proizvod ili kao otpad. U svakom slučaju, potrebno je pažljivo i sigurno rukovanje praškastim materijalima. Generalno se može reći da su prašine svi oni materijali čija granulacija ne prelazi veličinu od 500 μm. U svim granama industrije gdje se koriste praškasti materijali (prehrambena, farmaceutska, petrokemijska, drvna, prerada metala, ... ) ne može se uvijek isključiti nastanak eksplozije prašina. Da bi se eksplozija prašine dogodila mora se poklopiti niz uvjeta što nije nemoguće. Obveza vlasnika postrojenja je da ima sigurno postrojenje u smislu sigurnosti ljudi i okoliša. Prašine su vrlo opasne i iz razloga što je svijest o njihovoj opasnosti vrlo niska jer se ne smatraju toliko opasnima kao plinovi. Međutim, praksa to opovrgava. Jedna od metoda sprječavanja eksplozije eksplozivne smjese prašina je inertizacija. Inertizacija je postupak smanjivanja koncentracije kisika u eksplozivnoj smjesi. Pitanje je do koje granice % kisika je potrebno ići i s kojim je sredstvom to najbolje i najbrže postići. Odgovor na to pitanje daje eksperimentalno istraživanje. Cilj ovoga rada je upravo istražiti utjecaj dva inertna plina na pojavu eksplozije ugljene prašine. Za inertnu tvar uzeti su plinovi CO2 i N2. Eksperimentalni dio rada je izrađen u zatvorenoj posudi volumena 20 dm3 na prašini visokokvalitetnog ugljena, granulacije manje od 75 μm. Za paljenje uzvitlane smjese prašine i zraka korištene su dvije kemijske pripale, a svaka je imala energiju od 5 kJ. Određene su tri koncentracije ugljene prašine na kojima se provodilo ispitivanje i to 250 gm-3, 500 gm-3 i 750 gm-3. Najprije se odredio najveći tlak eksplozije bez smanjivanja koncentracije kisika, odnosno u smjesi zraka i prašine za svaku koncentraciju. Nakon toga krenulo se u reduciranje postotka kisika u smjesi u koracima od 2 % pa sve do granice od 12 % kisika. Ukupno je napravljeno 30 eksplozija te su se snimale krivulje tlaka eksplozije, mjerilo se vrijeme potrebno za paljenje smjese i određivala se brzina porasta tlaka (brizanca). Istraživanjem su obuhvaćeni učinci dva inertna plina na najveći tlak eksplozije pojedine smjese. Na temelju rezultata provedena je analiza i dobivene su krivulje kretanja tlakova eksplozije u ovisnosti o koncentraciji prašine i kisika u smjesi. Zbog pojave plinova izgaranja u pojedinim slučajevima došlo je do povećanja tlakova eksplozija čak i kod relativno malih postotaka kisika, odnosno tlak eksplozije je veći od tlaka eksplozije u uvjetima s 21 % kisika. Upravo ta činjenica pokazuje da se kod projektiranja zaštitnih mjera moraju u obzir uzeti svi parametri pojedinog procesa, a najvažnije od svega je vrlo dobro poznavanje karakteristika samih medija koji se pojavljuju u procesu. Ključne riječi: Inertizacija, ispitivanje, analiza, prašina, eksplozija Mario Mačković ( , 2012 ) An experimental study of the effectiveness inertisation explosion atmospheres Different types of dust are used in a variety of industries today. This industrial dust can be categorized as raw material, finished product, or waste. It is certainly necessary to carefully and safely handle dust-like materials. In general, it can be said that dust is any material with a granulation that does not exceed 500 μm in size. In all branches of industry where dust-like materials are used (food, pharmaceutical, petrochemical, wood processing, metal processing…), dust explosions cannot be excluded. In order for a dust explosion to occur a series of conditions must be created, which is not impossible. The obligation of the plant owner is to ensure plant safety with regard to personnel and the environment. Dust is very dangerous, and the awareness of its hazards is very low because dust is not considered to be as dangerous as gases. However, practical experience contradicts this. One method of preventing explosions of dust mixtures is inertization. Inertization is the process of reducing oxygen concentrations in explosive mixtures. The question is, which percentage of oxygen concentration should be achieved, and by which means could this be accomplished in the best and quickest way possible. The answers to these questions are provided by experimental research. The objective of this paper is to research the effect of two inert gases in an explosion of coal dust. CO2 and N2 are used as the inert substance. The experiment is performed in a sealed container of 20 dm3 in volume with the dust of high quality coal, with a granulation size of 71 μm. Ignition of the dispersed dust and air mixture is achieved with two chemical igniters, each with 5 kJ energy. Tests are performed on three different concentrations of coal dust: 250 gm-3, 500 gm-3 and 750 gm-3. Before everything the maximum explosion pressure without reduction of oxygen content was determined (in the mixture of air and dust for each concentration). After that reduction began of the oxygen percentage in the mixture in steps of 2 %, right up to the limit of 12 % oxygen. A total of 30 explosions were created and the explosion pressure curve was recorded. The time needed to ignite the mixture was measured and the maximum increase in pressure per time was determined. The effects of two inert gases on the maximum explosion pressure were observed through research. Analyses were performed based on these results, yielding curves of the movement of explosion pressures depending on the concentrations of dust and oxygen in the mixtures. Because of the occurrence of combustion gases in certain cases, there was an increase in explosion pressures even with relatively low percentages of oxygen (explosion pressures greater than those in conditions with 21 % oxygen). This fact indicates that when designing protection measures all the parameters of each process must be taken into consideration, and most important is extensive knowledge of the characteristics of the substances that occur in the process.

Inertizacija; ispitivanje; analiza; prašina; eksplozija

nije evidentirano