hrvatski

Sinoptički i satelitski parametri u analizi velikih šumskih požara u Hrvatskoj

Pracenje požara i pravodobno upozorenje na povećanu vjerojatnost nastanka požara može spriječiti katastrofalne posljedice za prirodu i ljudske živote. Cilj rada je analizirati nove produkte i mogućnosti u predviđžanju i analizi požara. U prvom dijelu rada analizira se klima u razdoblju od 1983. do 2012. godine na području hrvatskog priobalja. Klimatološki elementi koji su uzeti u obzir su temperatura zraka, apsolutni mjesečni maksimumi temperature, količina oborine te visinsko strujanje na plohi 500 hPa. Ti se podaci uspoređžuju s brojem vatrogasnih intervencija i ukupnom opožarenom površinom u razdoblju od 2007. do 2012. godine, s posebnim naglaskom na 2010. godini u kojoj nije bilo puno požara, te 2007. i 2012. godini koje su bile iznimno požarne. U drugom dijelu rada analizira se požar na Braču (14.07. – 16.07.2011.) pomoću satelitskih produkata sa satelita Terra, Aqua i MSG koji snimaju stanje tla pomoću urežđaja MODIS i SEVIRI. Iz njihovih snimaka računaju se produkti za otkrivanje požara, odnosno vrućih točaka, temperatura tla, stanje vegetacije te refleksivnost površine Zemlje u pojedinim pojasevima valnih duljina. Rezultati su pokazali da postoji veza izmeđžu temperature i požara te oborina i požara. U godinama kada su temperature zraka bile iznadprosječne, poput 2007., 2011. i 2012. godine, ukupna opožarena površina bila je znatno veća nego 2010. kada je srednja godišnja temperatura bila ispod prosjeka. U godinama s većom količinom oborina bilo je manje požara i manje opožarene površine. Razlog različitim prosječnim godišnjim temperaturama i količinama oborina su različiti režimi strujanja. U ljetnim mjesecima u iznimno požarnim godinama uočeno je pojačano zapadno i jugozapadno strujanje. Polarni i geostacionarni sateliti imaju svoje prednosti i nedostatke u prepoznavanju i praćenju. Prednost polarnih satelita je što mogu snimati s vrlo velikom prostornom razlučivosti, ali je njihov nedostatak nedovoljno mali vremenski period kojim odašilju podatke nad određženim područjem. Geostacionarni sateliti daju podatke svakih 15 minuta, ali imaju manju prostornu razlučivost. Pomoću njih se može bolje pratiti razvoj neke sinoptičke situacije ili kod većih požara njihov razvoj u vremenu. Satelitski produkti u kojima se računa opasnost od požara mogu biti točniji od produkata dobivenih iz konvencionalnih mjerenja jer koriste veću količinu podataka u računanju indeksa od postojeće mreže klimatoloških postaja u Hrvatskoj. Na primjeru otoka Brača pokazalo se da su MODIS i Land-SAF produkti dobro detektirali požar te pratili njegov vremenski razvoj. Nedostatak ovih produkata je što ne zabilježe svaki požar zbog njegove veličine ili okolnog šuma. Promjena temperature tla na području požara može se snimiti kada je požar vrlo velik ili razlučivost snimanja velika. Požar na Braču je granični slučaj, gdje se bolje vidi razlika u temperaturi tla noću. Požar čini veliku štetu vegetaciji kojoj je potrebno dulje vremensko razdoblje za ponovni razvoj. Indeksi vegetacije NDVI i EVI mogu upozoriti na loše stanje vegetacije, kao i moguću laku zapaljivost. MODIS produkt EVI dobro je zabilježio promjenu u vegetaciji nakon požara za razliku od indeksa FVI. Praćenje tijeka požara pomoću navedenih produkata kao i praćenje vremenske situacije omogucuju saznanja pomoću kojih se mogu dati točnija i pravodobna upozorenja vatrogasnoj službi.

šumski požari; klimatološki parametri; satelitski produkti

nije evidentirano