hrvatski

KONVERGENCIJA IZMEĐU DRŽAVA EU I DRŽAVA ZAPADNOG BALKANA

Temeljni cilj ove znanstvene rasprave jest istražiti teorijski koncept konvergencije te procijeniti vrijeme potrebno da države Zapadnog Balkana dostignu prosječnu razinu razvijenosti država EU mjereno GDP/p.c. Premda je pridruživanje EU strateški cilj svih država Zapadnog Balkana, za sada je, i to tek nedavno (1.07.2013.) u tome uspjela jedino Republika Hrvatska. Ratna događanja, politička nestabilnost i produljeni proces tranzicije glavni su razlozi propuštenih prilika pridruživanja EU u 2004., 2007. i konačno u 2013. godini. U skladu s tim, polazna pretpostavka ovoga rada jest da su gospodarstva država Zapadnog Balkana u produljenom procesu tranzicije skrenula na stazu vrlo spore konvergencije i time dodatno umanjila mogućnost sustizanja (catch-up) država EU. Naime, prema teoriji konvergencije slabije razvijena gospodarstva imaju tendenciju bržega rasta, pa bi zato rezultat ekonomskih politika država Zapadnog Balkana morale i trebale biti visoke stope gospodarskog rasta, odnosno sustizanje razvijenijih država EU u što je moguće kraćem roku. Da bi se ostvario cilj istraživanja te dokazala hipoteza o konvergenciji kao preduvjetu, cilju i kriteriju za ocjenu upješnosti ekonomskih politika država Zapadnog Balkana u procesu pridruživanja EU primjenjene su znanstvene metode uobičajene u kabinetskom radu od kojih se izdvajaju metoda apstrakcije, statistička i matematička metoda.

konvergencija; gospodarski rast; ekonomska politika; tranzicija

nije evidentirano