Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 689139

Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. i reprezentacijska paradigma nove državne kulturne politike


Bjažić Klarin, Tamara; Galjer, Jasna
Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. i reprezentacijska paradigma nove državne kulturne politike // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 37 (2013), 179-192 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. i reprezentacijska paradigma nove državne kulturne politike
(Yugoslav Pavilion at the World Exhibition in Paris (1937) and the Role of Zagreb's Public School of Crafts in Creating the Representational Paradimg of the State's New Cultural Policy)

Autori
Bjažić Klarin, Tamara ; Galjer, Jasna

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 37 (2013); 179-192

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Svjetske izložbe; Pariz 1937.; izložbena arhitektura; jugoslavenski paviljon; Državna obrtna škola; Josip Seissel
(World exhibitions; Paris 1937; exhibition architecture; Yugoslav Pavilion; Public School of Crafts; Josip Seissel)

Sažetak
Svjetske izložbe u razdoblju između dva svjetska rata postaju specifična reprezentacijska paradigma koja u obličju idealizirane slike svijeta objedinjava raznorodne segmente kulturne produkcije i politike. Pariška izložba 1937. u tom smislu označava kulminacijsku točku medijalizacije složenih odnosa moći na globalnoj sceni. Njihova slojevitost nalazi autentični izraz u izložbenoj arhitekturi, gdje tradicionalizam i modernizam uobličavaju kulturno povijesne i sociopolitičke kodove poput totalitarizma i demokracije. U članku se na osnovi arhivske dokumentacije detaljno rekonstruira genealogiju i analizira nastup Kraljevine Jugoslavije na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. od inicijalne faze, prikaza natječaja za projekt paviljona, njegove realizacije i cjelokupne organizacije nastupa do rekonstrukcije postava po prostornim i tematskim cjelinama te recepcije u medijima i javnosti. Primjenom historiografskog modela tumačenja i kontekstualnim pristupom analiziraju se pojedini aspekti promoviranja nacionalnog identiteta tadašnje Jugoslavije. Posebno se razmatra udio hrvatskih autora i zagrebačke Državne obrtne škole, čija uloga u afirmiranju kulturne politike na međunarodnim izložbama između dva svjetska rata i u okviru procesa modernizacije društvene sredine dosad nije bila predmet sustavnog istraživanja. Na temelju brojnih novih spoznaja članak prvi put donosi integralni prikaz paviljona koji ne uključuje samo arhitekturu već i izložbeni postav, kao i neopravdano zanemarivanu Bosansku kuću, u čijoj je realizaciji također ključnu ulogu imala zagrebačka Obrtna škola, što nužno nameće potrebu za novom interpretacijom i valorizacijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
101-0000000-3046 - Modernizam i prostorni identitet Hrvatske u dvadesetom stoljeću (Boris Magaš, )

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Filozofski fakultet, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI