hrvatski

Izvješća Ründsmanna i Sautera i stanje u Bosni i Hercegovini izazvano aneksijom

Aneksija je od početka okupacije predstavljala stalni cilj austro-ugarske politike u Bosni i Hercegovini, raspravljana još 1892. godine prvi put na zajedničkoj vladi i u vrhovima Monarhije, ali koja je zavisila od stanja međunarodnih odnosa te sporazumu Austrije i Ugarske. Rasprave o aneksiji obnovljene su 1896. godine u svezi armenske krize i kretskog ustanka u Osmanskoj imperiji, kada je zajednička austro-ugarska vlada zaključila da se aneksija izvrši u času „kad Turska padne pod likvidaciju“, tj. izbijanjem mladoturske revolucije 1908. godine, što je i učinjeno, blagoslovljeno zaključcima Bečkog kongresa. Politički život u Bosni i Hercegovini odvijao se preko stranaka, gdje je bilo karakteristično političko okuplja¬nje stanovništva prema vjerskoj pripadnosti, okupljanje oko pojedinih kulturno- prosvjetnih udruženja i političkih listova. Kakvo je bilo stvarno stanje u Bosni i Hercegovini, pojašnjavala su izvješća Ründsmanna i Sautera, ali i nešto raniji zapis Rovinskog. Austro-Ugarska je nastojala unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini, a posebno veliki interes bila je mogućnost uzgoja šećerne repe i njene industrijske prerade, pa je u tu svrhu u Bosnu upućen Ründsmann, koji je napisao Izvješće u kojem je konstatirao da se “šećerna repa mora sijati u Bosni”. Isto Izvješće donosi i mnoge druge podatke o agrarnim odnosima, stanovništvu, putnim komunikacijama, reljefu, naseljima, industrijskim postrojenjima u Bosni i Hercegovini, namijenjene tadašnjim vlastima. Bosna i Hercegovina je imala potrebu za razvojem industrije kao vanjskom zaštitom, izraženom financijskom i trgovinskom krizom, koja je poremetila unutrašnje odnose između industrijski razvijene Austrije i izrazito agrarne Ugarske. Stoga je pravni savjetnik Bečke trgovačke i obrtničke komore Sauter boravio 1910. u Sarajevu, gdje je bio upućen da vodi poslovanje i organizira administraciju novoosnovane Trgovačke i obrtničke komore za Bosnu i Hercegovinu. Njegova izvješća “Bosna-Hercegovina i Monarhija” o stanju u Bosni i Hercegovini bili su realni i podnešeni Predsjedništvu bečke trgovačke i obrtničke komore.

Izvješća; Bosna i Hercegovina

rad u sklopu časopisa i naslova na znanstvenom skupu "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture"