hrvatski

Religioznost i stavovi prema seksualnosti i braku odrasle populacije u Hrvatskoj

U članku se analiziraju stavovi odrasle populacije u Hrvatskoj prema nekim pitanjima s područja braka i seksualnosti. Cilj je bio istražiti u kojoj je mjeri dominantno kršćanska, odnosno katolička populacija u skladu s normama tradicionalnog crkvenog morala u tim pitanjima te ukazuju li recentni podaci na neke promjene. Kada se govori o pristajanju uz crkvene moralne norme u području seksualnosti i obitelji, na temelju dosadašnjih istraživanja, postavljena je opća hipoteza o religioznim ispitanicima kao heterogenoj skupini. To podrazumijeva da veća religioznost (promatrana kroz indikatore religijske identifikacije i prakse) podrazumijeva manju permisivnosti u stavovima prema seksualnosti i nekim pitanjima s područja bračnih odnosa. U radu su korišteni podaci iz dvaju istraživanja: Društvene i religijske promjene u Hrvatskoj (DRP) iz 2004. i International Social Survey Programme (ISSP) modul Religija iz 2008./2009. godine. Analiza je pokazala da religiozni ispitanici nisu homogena skupina, pri čemu se indikator religijske prakse pokazao kao konzistentniji prediktor, odnosno utvrđeno je da postoji veća šansa da će oni ispitanici koji redovito odlaze u crkvu na vjerske službe biti tradicionalniji u stavovima o seksualnosti i braku. Međutim, nalazi ukazuju i na prisutnost kombinacije tradicionalnih i modernih vrijednosti i u vjerničkoj populaciji. U kontekstu sociodemografskih i sociostrukturnih korelata, ispitanici mlađe dobi, obrazovaniji, muškog spola te oni iz urbanih sredina iskazuju veću permisivnost u istraživanim stavovima.

religioznosti; seksualna permisivnost; brak

nije evidentirano