hrvatski

Kršćanska i/ili univerzalna etika

Predmet diplomskog rada je problematika odnosa između principa kršćanstva i sve glasnijih zahtjeva za utemeljenjem jedne svjetske etike. S tog gledišta, autorica prvo iznosi glavne postavke o etici i moralu, njihovoj filozofskoj, etimološkoj i semantičkoj različitosti. Etika je filozofska disciplina posvećena pitanju dobra kao takvoga, dok je moral skup određenih obraza ponašanja unutar jednog sociokulturnog konteksta. Dok se moral odnosi na konkretne situacije unutar uže ili šire društvene zajednice, etika preispituje načela i okvire poimanja dobra. Izvori etike mogu biti subjektivni ili objektivni: subjektivni se odnose na intrinzično područje moralnog djelovanja pojedinca kao što je volja, savjest ili razum, dok su objektivni izvori oni koji postoje izvan subjektivnosti osobe, kao što su Bog (unutar religije) ili priroda. Autorica ističe kako se problem slobode ili točnije slobodne volje, reflektirao na etičko teoretiziranje o objektivnim izvorima. Drugo poglavlje je posvećeno pitanju konstruiranja svjetske ili univerzalne etike: modernom gledištu na individualnost, odnosu kršćanstva prema etici i kritičkoj analizi projekta ”Welthethos„ Hansa Künga. S jedne strane, odnos kršćanstva prema suvremenim etičkim teorijama je jasan – kršćansko gledište na temelje morala dijametralno razlikuje od postulata utilitarizma ili relativizma, jer izvor moralnog djelovanja u kršćanskoj perspektivi nije razum već objava. S druge strane, projekt jedne univerzalne etike podrazumijeva otvorenost Crkve inicijativi dijaloga i izgradnje suživota – unatoč tom nastojanju postoje doktrinarne i sociokulturne prepreke u realizaciji tog projekta. Daleko od svakog nametanja politike ili ideologije, on se treba ostvariti u djelovanju unutar same Crkve, uvažavajući njezin identitet, kao i u ostalim religijama.

Etika; moral; relativizam; identitet; svjetski etos.

nije evidentirano