hrvatski

Pitanje o smislu bitka u djelu „Bitak i vrijeme” Martina Heideggera

Originalno istraživanje Martina Heideggera obilježilo je razdoblje filozofije 20. stoljeća. Znamenito djelo koje je Heidegger ostavio iza sebe, „Bitak i vrijeme” sadrži osnovna polazišta i ideje o novoj ontologiji i preispitivanju temeljnog epistemološkog problema odnosa subjekt- objekt. Iako se u svojim filozofijskim promišljanjima Heidegger ne zadržava na teoretsko- spoznajnoj problematici, smatra kako je preduvjet ozbiljnijeg istraživanja epistemoloških pitanja i prestrukturiranje ontologije. Destrukcija ontologije ne znači njezino uništenje već preispitivanje temeljnih polazišta i pokušaj vraćanja na izvore ontološke misli. U tom kontekstu, Heidegger preispituje Descartesove zasluge u teoriji spoznaje. Drugim riječima, problem odnosa subjekta spoznaje i predmetnosti u svijetu iskustva ne leži u sumnji, odnosno umu spoznavatelja već smislenosti istog odnosa između subjekta i predmeta. Kartezijanski pristup stvarnosti u kojem se susreću sigurnost i sumnja ne može odgovoriti na problem bitka, koji nije problem spoznaje već smisla. Pojam bitka u filozofiji je nosio epitet najopćenitijeg, maglovitog, nedefiniranog i samorazumljivog pojma. U suprotnosti s takvim okoštalim okvirima, kao i fenomenološkim pristupima njegova mentora Husserla koji se zadržao na razinama imanentizma svijesti, Heidegger razmatra čovjekov odnos prema bitku u cjelovitosti četiriju segmenata: tu- bitka(čovjeka), bitka u svijetu, bitka tu-bitka i vremena. Vrijeme je kategorija koja povezuje sve te segmente u relacijama prema bitku.

Fundamentalna ontologija; Husserl; smisao; bitak; vrijeme.

nije evidentirano