Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 687102

Uspon konačnoga do vječnoga bitka u djelu Edith Stein


Podunajec, Dragica
Uspon konačnoga do vječnoga bitka u djelu Edith Stein 2003., diplomski rad, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb


Naslov
Uspon konačnoga do vječnoga bitka u djelu Edith Stein
(Development from contingent to eternal being in philosophy of Edith Stein)

Autori
Podunajec, Dragica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.08

Godina
2003

Stranica
33

Mentor
Oslić, Josip

Ključne riječi
Kršćanska filozofija; fenomenologija; bitak; konačnost; vječnost.
(Christian philosophy; phenomenology; being; finiteness; eternity.)

Sažetak
Diplomski rad se temelji na analitičkoj interpretaciji djela Edith Stein ”Endliches und ewiges Sein„, u kojem problematizira odnos konačnog i beskonačnog bitka oslanjajući se na postulate fenomenologije i kršćanske filozofije. Edith Stein ili sv. Terezija Benedikta od Križa započela je svoje filozofsko istraživanje kao asistentica Edmunda Husserla. Kako se u međuvremenu susrela s filozofijom Terezije Avilske i Tome Akvinskoga nastojala je pomiriti zasade fenomenologije sa skolastikom. U tom pogledu donosi i neke kritičke osvrte na ideje Tome Akvinskoga i svog suvremenika Martina Heideggera. U kontekstu rasprave o konačnom i beskonačnom, mogu se nazrijeti tri glavne koncepcije: od bitka k biti, akt bitka prema aktu svijesti i od bitka prema smislu. U središtu filozofske argumentacije skolastike, fenomenologije i nove ontologije kod Heideggera leži čovjekovo nastojanje da iz kontingentnog stanja ograničenosti i smrtnosti obuhvati stanje vječnosti. Učenje sv. Tome o potenciji predstavlja takav pokušaj koji se ne zaustavlja na promišljanju o promjenjivosti materije – samo pad prema shvaćanju vlastite nemogućnosti obuhvaćanja bitka je preduvjet spoznaje o Bogu. Intencionalnost svijesti prema bitku, životnom svijetu, nije kao kod Husserla mogućnost čistog ega, nego odgovornost prema viđenom i spoznatom. Nadalje, Heideggerovo poimanje bačenosti u Bitak dobiva novo značenje: bačenost nije nepromjenjivo stanje čovjekove spoznaje, već ga takvo stanje potiče na traženje odgovora na pitanje o Bitku.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA