Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 687100

Nositelji filozofske katedre na KBF-u od 1882. – 1993. godine


Pavetić, Zlatko
Nositelji filozofske katedre na KBF-u od 1882. – 1993. godine 2003., diplomski rad, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb


Naslov
Nositelji filozofske katedre na KBF-u od 1882. – 1993. godine
(A chairmen of philosophy on College of Theology from 1882 till 1993.)

Autori
Pavetić, Zlatko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.06

Godina
2003

Stranica
49

Mentor
Oslić, Josip

Ključne riječi
Sveučilište u Zagrebu; katedra filozofije; povijest filozofije; teologija; dijalog.
(University of Zagreb; chair of philosophy; history of philosophy; theology; dialogue.)

Sažetak
Povijest suvremene hrvatske filozofije obuhvaća i doprinose istaknutih intelektualaca koji su ujedno bili i predavači nositelji katedre filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu s konca 19. stoljeća do početka 90-tih prošlog stoljeća. Razdoblje njihova intenzivnog rada započinje poslije građanskih revolucija u europskim središtima, zamaha industrijske revolucije i tehnologije i turbulentnim političko-društvenim događajima koji će prethoditi I. svjetskom ratu. Bogoslovni fakultet se osamostaljuje 1874. kad se Sveučilište u Zagrebu odvojilo od Sveučilišta u Budimpešti. Deset godina kasnije katedru filozofije preuzima dr. Josip Stadler koji uz ostale službe ostaje na tom položaju do 1887. kad je imenovan vrhbosanskim nadbiskupom. Na njegovo mjesto dolazi dr. Antun Bauer do imenovanja zagrebačkim nadbiskupom. Nadbiskupa Bauera nasljeđuju Fran Barac, Stjepan Zimmermann, Wilhelm Keilbach, Ivan Kozelj i Vjekoslav Bajsić. Najdublji trag su ostavili Stjepan Zimmermann i Vjekoslav Bajsić. Zimmermann je ostavio iza sebe mnoga djela iz neotomizma i zaokruženog filozofskog sustava kojeg je nazvao filozofija života. Pri tome treba istaknuti njegova polemička djela o Kantu. Bajsić je djelovao u vrijeme komunističke diktature: napisao je mnoge članke u kojima je dijaloški pristupao sa svjetonazorom marksističkog društva, te je uložio mnogo truda u promidžbu izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost. Sto i devet godina povijesti katedre filozofije na Katoličkom Bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu svjedoči o zauzetosti njezinih predstavnika, počevši od nadbiskupa Stadlera pa do Vjekoslava Bajsića kojom su obogatili hrvatsku filozofsku i teološku baštinu.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA