hrvatski

Vjera i duhovni život zlostavljane djece

Nasilje nad maloljetnicima ima svoje sociološke i psihopatološke predispozicije, te ostavlja duboke tragove u životu onih koji su ga pretrpjeli. Autorica se u svom radu podjednako osvrće na okolnosti u kojima nastaje nasilje, kao i na njegove psihofizičke posljedice. Zlostavljači se ne mogu svesti pod zajednički nazivnik glede samog psihološkog profila. Dolaze iz različitih društvenih skupina i klasa, rasa, nacionalnosti i spola. S aspekta psihoanalize, ostaje se pri tezi kako su i sami zlostavljači žrtve zlostavljanja ili traumatskog iskustva svoje okoline u obitelji ili školi. Sam pojam zlostavljanja podrazumijeva napad bilo koje vrste: verbalne, fizičke, emocionalne, seksualne, te aktivne ili pasivne nebrige jedne ili više osoba. Za razliku od fizičkog nasilja, spolno i emotivno zlostavljanje ili zanemarivanje, ne ostavljaju vidljive tragove, stoga ih je teže opaziti. Ipak, seksualno zlostavljanje predstavlja najteži oblik nasilja jer ostavlja duboke i dugotrajne traume. Indikatori svih navedenih oblika nasilja se manifestiraju u psihosomatskim i bihevioralnim poremećajima. Autorica ističe kako je takvoj djeci potrebno pristupiti s osobitom pažnjom: savjetodavnim i psihoterapeutskim radom s roditeljima, u težim slučajevima kaznenih djela podrazumijeva se djelovanje psihologa, pedagoga, defektologa i pravosudnih organa.

Zlostavljanje; zanemarivanje; traume; prevencija; psihološka pomoć.

nije evidentirano