Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 686876

Dijagnostička točnost različitih postupaka u dijagnostici koledokolitijaze


Giljača, Vanja
Dijagnostička točnost različitih postupaka u dijagnostici koledokolitijaze 2013., doktorska disertacija, Medicinski fakultet u Rijeci, Rijeka


Naslov
Dijagnostička točnost različitih postupaka u dijagnostici koledokolitijaze
(Diagnostic accuracy of different tests for diagnosis of common bile duct stones)

Autori
Giljača, Vanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet u Rijeci

Mjesto
Rijeka

Datum
12.12

Godina
2013

Stranica
120

Mentor
Štimac, Davor

Ključne riječi
Koledokolitijaza; dijagnostički postupci; probavni sustav; slikovne metode; dijagnostika; medicina utemeljena na dokazima; dijagnostička točnost; ROC krivulja
(Choledocholithiasis; diagnostic techniques; digestive system; imaging; diagnostic; evidence-based medicine; diagnostic accuracy; ROC curve)

Sažetak
Cilj istraživanja: zasebno odrediti dijagnostičku točnost kolestatskih biljega, ultrazvuka abdomena, endoskopskog ultrazvuka, kolangkopankreatografije magnetskom rezonancom (MRCP), endoskopske retrogradne kolangiopankreatografije (ERCP) i intraoperativne kolangiografije koristeći metode Cochrane sustavnog pregleda i meta-analize. Nadalje, cilj rada je usporediti dijagnostičku točnost parova dijagnostičkih postupaka prema njihovom mjestu u postupku dijagnostike koledokolitijaze. Treći cilj je na osnovu dokaza dobivenih meta-analizom razviti postupnik dijagnostike kod bolesnika koji se prezentiraju simptomima i znakovima suspektnim za koledokolitijazu, a koji je temeljen na dokazima. Materijal i metode: u rad su uključeni ispitanici u studijama dijagnostičke točnosti analiziranih postupaka koje zadovoljavaju kriterije uključenja. Iz uključenih studija izvađeni su podaci o indeksnom postupku i referentnom standardu na način koji omogućuje izračunavanje ukupnog broja stvarno pozitivnih, stvarno negativnih, lažno pozitivnih i lažno negativnih bolesnika koji su dijagnosticirani indeksnim postupkom, a u ovisnosti o rezultatu referentnog standarda. Kao referentni standard uzeta je potvrda prisutnosti ili odsutnosti koledokolitijaze endoskopskom ili kirurškom eksploracijom zajedničkog žučnog voda. U slučaju negativnog rezultata indeksnog postupka, kada je neetično raditi invazivnu eksploraciju, kao potvrda odsutnosti koledokolitijaze prihvaćeno je asimptomatsko praćenje u trajanju najmanje šest mjeseci. Za meta-analizu korišten je bivarijatni model statističke analize i METADAS makro za SAS statistički program. Također su izračunate post-testne vjerojatnosti postojanja koledokolitijaze nakon pozitivnog i negativnog rezultata svakog od istraživanih dijagnostičkih postupaka s pripadajućim 95%-tnim intervalima pouzdanosti (CI od engl. confidence interval¬. Za konstrukciju forest plotova i bivarijatnih ROC krivulja korišten je računalni program Review Manager (RevMan) 5.2 razvijen od strane Cochrane kolaboracije. Rezultati: pretraživanjem literature zadanom strategijom pretraživanja dobiveno je 22790 studija. Nakon eliminacije dvostrukih rezultata preostale su 16923 studije. Nadalje je isključeno 16405 studija zbog nepovezanosti s tematikom dijagnostičke točnosti koledokolitijaze. Prema kriterijima uključenja ocijenjeno je 518 studija, od kojih je 36 studija uključeno u sustavni pregled i meta-analizu. Za analizu dijagnostičke točnosti kolestatskih biljega nema dovoljno studija u literaturi ; pronađena je samo jedna studija koja zadovoljava kriterije uključenja. Ultrazvuk abdomena pokazao je post-testnu vjerojatnost nakon pozitivnog rezultata od 84, 5% (95% CI 75, 0% do 90, 1%), dok je post-testna vjerojatnost nakon negativnog rezultata 17, 2% (95% CI 8, 0% do 33, 2%). Ukupno 32, 7% bolesnika koji se podvrgnu ultrazvuku abdomena s ciljem procjene prisutnosti ili odsutnosti koledokolitijaze bit će pogrešno dijagnosticirani. Endoskopski ultrazvuk pokazuje post-testnu vjerojatnost za pozitivan rezultat od 96, 0% (95% CI 91, 8% do 98, 1%) , dok je vjerojatnost za negativan rezultat 3, 6% (95% CI 2, 2% do 5, 8%). Endoskopskim ultrazvukom 7, 6% bolesnika dobit će pogrešnu dijagnozu. MRCP pokazuje post-testnu vjerojatnost za pozitivan rezultat od 93, 9% (95% CI 86, 7% do 97, 3%), dok je vjerojatnost za negativan rezultat 4, 9% (95% CI 2, 6% do 8, 9%). Ukupno 11% bolesnika imat će pogrešno postavljenu dijagnozu nakon učinjenog MRCP-a. Nema statistički značajne razlike između dijagnostičke točnosti endoskopskog ultrazvuka i MRCP-a, međutim MRCP pokazuje nešto bolje rezultate kod prethodno kolecistektomiranih bolesnika. ERCP je pokazao post-testnu vjerojatnost za pozitivan rezultat od 99, 0% (95% CI 91, 0% do 99, 9%), dok je vjerojatnost za negativan rezultat 7, 4% (95% CI 3, 2% do 16, 3%). Nakon dijagnostike ERCP-om 8, 4% bolesnika bit će pogrešno dijagnosticirano. Intraoperativna kolangiografija pokazuje post-testnu vjerojatnost za pozitivan rezultat od 98, 0% (95% CI 94, 6% do 99, 3%), dok je vjerojatnost za negativan rezultat 1, 1% (95% CI 0, 0% do 31, 0%). Ovom metodom 3, 1% bolesnika imat će pogrešnu dijagnozu. Nema statistički značajne razlike između dijagnostičke točnosti ERCP-a i intraoperativne kolangiografije, međutim kako su ovo vrlo invazivni postupci ne preporučuju se u rutinskoj dijagnostici koledokolitijaze. U bolesnika koji nisu kolecistektomirani preporučuje se učiniti intraoperativnu kolangiografiju u slučaju da bolesnik ima simptome i znakove, a rezultati prethodnih dijagnostičkih postupaka su negativni, u centrima koji imaju ovakvu mogućnost. Na osnovi rezultata ovog rada razvijen je dijagnostički postupnik temeljen na dokazima kod bolesnika sa suspektnom koledokolitijazom. Zaključak: ovim radom dobiveni su podaci o dijagnostičkoj točnosti različitih postupaka u dijagnostici koledokolitijaze koji su temeljeni na dokazima dobivenima Cochrane sustavnim pregledom i meta-analizom. Uspoređeni su parovi postupaka koji se primijenjuju na svakom od tri stupnja dijagnostičke obrade bolesnika. Također je predložen i dijagnostički postupnik koji se temelji na rezultatima ovog rada. Daljnja istraživanja trebaju biti provedena u prikladno odabranim populacijama bolesnika uz primjenu najboljih mogućih referentnih postupaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Medicinski fakultet, Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Vanja Giljača, (341622)