Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Benediktinci i benediktinke u Biogradu u ranom srednjem vijeku (CROSBI ID 51035)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Galović, Tomislav Benediktinci i benediktinke u Biogradu u ranom srednjem vijeku // Glagoljica i glagoljaštvo u biogradskom kraju. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Glagoljica na biogradskom području održanoga 17. studenoga 2012. u Biogradu / Ćosić, Vjekoslav (ur.). Biograd : Zadar: Grad Biograd ; Ogranak Matice hrvatske u Zadru ; Sveučilište u Zadru, 2014. str. 95-116

Podaci o odgovornosti

Galović, Tomislav

hrvatski

Benediktinci i benediktinke u Biogradu u ranom srednjem vijeku

Biograd svoj procvat politički i kulturni doživljava u vrijeme hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. No, i u crkvenom pogledu to je razdoblje od iznimna značenja. Ponajprije se to očituje u činjenici da kralj izravno stoji iza utemeljenja dvaju benediktinskih samostana u Biogradu, a upravo u njegovim ispravama imamo prve podatke o Biogradskoj biskupiji i posvjedočeno ime jednoga biogradskog biskupa. Stoga se zaključuje da bi kralj bio poticateljem osnivanja biskupije sredinom 11. stoljeća. Muški benediktinski samostan sv. Ivana Evanđelista u Biogradu formalno je osnovan, kako to svjedoči samostanska fundacijska listina, u veljači 1060. U tome važnom dokumentu naziva se kraljevskim samostanom: monasterium regale. Za darovnicu ženskoga benediktinskog samostana sv. Tome u Biogradu, a koju je po svemu sudeći Petar Krešimir IV. dodijelio između 1060. – 1062., nemamo sačuvan izvornik ili predložak, već jedino raspolažemo tekstom isprave sačuvane u samostanskom kartularu sv. Ivana Evanđelista – Libellus Policorion. Tom darovnicom kralj oslobađa samostan svih davanja i poklanja mu zemljište Rasohatica kod Tinja, pa se stoga logički zaključuje da kralj mora biti osnivač i toga samostana.

benediktinci, benediktinke, Biograd, rani srednji vijek, hrvatski kralj Petar Krešimir IV.

The reign of king Petar Krešimir IV was a time of blossom for the city of Biograd. This is primarily demonstrated by the fact that king himself was behind the foundation of two Benedictine monasteries in the city. Further, first records of the Bishopric of Biograd and a name of a bishop of Biograd are to be found precisely in his charters. Hence the king is believed to have suggested in the middle of the 11th century the foundation of the bishopric. The male Benedictine monastery of St. John the Evangelist was formally established, as stated by the abbey's foundation charter, in February 1060. In this important document the convent is called royal: monasterium regale. For the deed of donation bestowed presumably between 1060 and 1062 by king Petar upon the female Benedictine monastery of St. Thomas in Biograd we have neither the original or the template, but only the donation's text that has been preserved in Libellus Policorion. With this deed the king remits all fiscal duties to the monastery and gives it a plot of land called Rasohatica by Tinj. Therefore it has been logically concluded that the king himself must have been the founder of the convent.

engleski

Benedictine monks and nuns in Biograd in the early Middle Ages

nije evidentirano

Benedictine monks, Benedictine nuns, Biograd (Croatia), Early Middle Ages, Croatian king Petar Krešimir IV.

nije evidentirano

Podaci o prilogu

95-116.

objavljeno

Podaci o knjizi

Glagoljica i glagoljaštvo u biogradskom kraju. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Glagoljica na biogradskom području održanoga 17. studenoga 2012. u Biogradu

Ćosić, Vjekoslav

Biograd : Zadar: Grad Biograd ; Ogranak Matice hrvatske u Zadru ; Sveučilište u Zadru

2014.

978-953-247-038-3

Povezanost rada

Povijest