hrvatski

Czriquenicza 1412.: život i umjetnost Vinodola u doba pavlina: katalog izložbe, ured. Nina Kudiš, Crikvenica 2012.

Muzej Grada Crikvenice, u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja u Rijeci ; Sveučilištem u Rijeci, odnosno Odsjekom za povijest umjetnosti na tamošnjem Filozofskom fakultetu te uz sudjelovanje Riječke nadbiskupije, organizirao je izložbu u prigodi 600. obljetnice prvog pisanog spomena imena grada Crikvenice, u darovnici kneza Nikole IV. Frankopana pavlinima, sačuvanoj u latinskom prijepisu iz XVIII. stoljeća. Koordinatorica projekta je Irena Jurić, ravnateljica Muzeja Grada Crikvenice. Urednica prigodnog kataloga-monografije je dr. sc. Nina Kudiš, redovita profesorica Filozofskog fakulteta u Rijeci, a osim njezinog u njemu su objavljeni prilozi još devetero autora. Svi su oni istaknuli važnost ove značajne obljetnice, naglasivši da je 1412. knez Frankopan obnovio crkvu Majke Božje na ušću rječice Dubračine te sagradio samostan koji je predao pavlinima. Upravo je to zdanje postalo jezgra današnje Crikvenice, koja je po samostanskoj crkvi dobila i ime. Poput ostalih pavlinskih samostana, i crikvenički je bio poznat po različitim nastojanjima. Pavlini su razvijali mnoge gospodarske djelatnosti (poljoprivredu, šumarstvo, voćarstvo, maslinarstvo, vinogradarstvo), gradili su hospicije i gostinjce, istaknuli su se na polju umjetnosti, medicine (posebice ljekarništva) i obrazovanja. Dobrim dijelom i njima zahvaljujemo da su se na našim prostorima održali hrvatsko ime, pismo i jezik, jer su se služili glagoljskim pismom, staroslavenskim bogoslužjem i narodnim jezikom.Navedenom darovnicom koju su „bijeli fratri“ primili započeo je razvoj naselja koje se tijekom prohujalih stoljeća razvilo u današnju, modernu Crikvenicu. Frankopani i pavlini svojim su djelovanjem nedvojbeno obilježili jedno razdoblje i u nasljeđe nam ostavili bogate kulturno-povijesne spomenike. Ova i vizualno i sadržajno prekrasna knjiga, još i obogaćena mnogobrojnim uspjelim slikovnim prilozima i lijepim fotografijama, u potpunosti dostojna vrijedne obljetnice kojoj je posvećena, dijelom ih je predstavila objedinivši vinodolsko i crikveničko kulturno blago kao povijesnu cjelinu, ali ih je u obliku pisane riječi i sačuvala kao trajan spomen za buduće naraštaje.

Crikvenica; pavlini

nije evidentirano