hrvatski

Odabrani hrvatski teolozi o pitanju hominizacije

Problem razumijevanja evolucije ljudske vrste, to jest, hominizacije zaokuplja kako suvremeni znanstveni svijet, tako i teologe. Povijesni razvoj proučavanja početaka ljudske vrste započinje s Darwinom, a zatim postaje raširenom teorijom koja nije utjecala samo na antropologiju, već i na medicinu i sociologiju. Problem razumijevanja hominizacije treba zato promatrati u povijesno-društvenim kontekstima odnosa religije i znanosti. Tome su doprinijela razmišljanja i radovi nekoliko hrvatskih teologa: Antuna Bauera, Stjepana Bakšića, Vjekoslava Bajsića i Tončija Matulića. U kontekstu teološkog promišljanja o evoluciji ljudske vrste treba razmotriti biblijsku dimenziju stvaranja čovjeka i smjernice koje daje crkveno Učiteljstvo. Sveto pismo Starog zavjeta sadrži izvještaj o stvaranju prvog čovjeka prema svećeničkoj i jahvističkoj predaji koje se razlikuju prema redoslijedu stvaranja. Učiteljstvo Crkve se dugo vremena nije udaljavalo od doslovnog shvaćanja biblijskog opisa stvaranja, sve dok se pitanja evolucije nisu nametnula neoskolasticima. Antun Bauer i Stjepan Bakšić odbacuju teoriju evolucije: za Bauera čovjek se ne može razviti iz primata, dok Bakšić smatra kako teorija evolucije nije niti u skladu s objavom, niti sa znanošću. S druge strane, Vjekoslav Bajsić ne odbacuje dokazivost evolucije ljudske vrste, ali postavlja opravdano pitanje o prvoj pojavi ljudskog bića koje razlikuje dobro i zlo. Matulić u potpunosti prihvaća evoluciju kao prirodno-znanstvenu činjenicu, sve dok se ne dokaže da je neutemeljena. Evolucija ljudske vrste i dalje predstavlja izazov hrvatskim teolozima koji trebaju nastaviti tragom svojih prethodnika.

Hominizacija; Stvaranje; ljudska duša; neoskolastika; hrvatska teologija.

nije evidentirano