hrvatski

Ljubav kao odgovor na problem ljudske egzistencije

Naslov diplomskog rada upućuje na široku temu koja se podjednako može odnositi kako na pitanja etike, tako i na područje psihologije i antropologije. Autor se ograničio na područje suvremene egzistencijalne krize suvremenog čovjeka u suočavanju s potrošačkim mentalitetom, diktatom znanstveno-tehnološkog napretka i osamljenošću. Na putu tog istraživanja poslužio se terminologijom i idejama psihoanalitičara i filozofa Ericha Fromma. Polazište ovoj problematici ostaje egzistencijalni problem suvremenog čovjeka: mentalitet zapadnog potrošačkog društva nameće pojedincu realizaciju identiteta u akumulaciji obilja, što dovodi u pitanje i samu emotivnu stabilnost pojedinca. Umjesto emotivne sigurnosti, propagira se sigurnost u financijskoj i materijalnoj neovisnosti. Kako se u takvim okolnostima davanje kao oblik produktivne orijentacije smješta u drugi plan, nastaju primateljski, izrabljivački i posjedovni tipovi emotivnosti. Nasuprot tome, ljubav jedino može biti jamac ostvarenja vrijednosnih ideala pojedinca i društva. Ona je među temeljnim odrednicama ljudskog bića, te se dijeli prema svome objektu kao: ljubav prema sebi, bratska i erotska. Problemi koji izviru iz egzistencijalne krize suvremenog čovjeka reflektiraju se na međuljudske odnose koji često nisu utemeljeni na ljubavi, već na ljubomori i ovisnosti. Osim ove elaboracije umijeća ljubavi u pozitivnim i negativnim fenomenima, autor podsjeća i na važno mjesto ljubavi prema Bogu, kako u njezinoj religioznoj, tako i u emotivnoj dimenziji.

Umijeće ljubavi; egzistencijalna kriza; darivanje; posjedovanje; religiozna ljubav.

nije evidentirano