Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 685856

Filozofsko-hermeneutička misao Matije Vlačića Ilirika


Mikulan, Gašpar
Filozofsko-hermeneutička misao Matije Vlačića Ilirika 2002., diplomski rad, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb


Naslov
Filozofsko-hermeneutička misao Matije Vlačića Ilirika
(Philosophical and hermeneutical thought of Matija Vlačić Ilirik)

Autori
Mikulan, Gašpar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
27.11

Godina
2002

Stranica
42

Mentor
Oslić, Josip

Ključne riječi
Hermeneutika; Reformacija; ključ Svetog pisma; biblijski jezik; interpretacija.
(Hermeneutics; Reformation; key of Holy Scripture; biblical language; interpretation.)

Sažetak
Lik Matije Vlačića Ilirika podjednako je važan kako za novovjekovnu hrvatsku povijest filozofije, tako i za uvid u cjelokupnu povijest reformacije u Srednjoj i Jugoistočnoj Europe. U tom pogledu autor ističe filozofski i hermeneutski aspekt Vlačićeva opusa. Što se tiče filozofskog istraživanja, Vlačić se usredotočuje na pitanje odnosa između filozofije i teologije: strogo slijedeći smjernice Martina Luthera, u djelu „De materiis” razdvaja filozofijsko mišljenje i metode od tumačenja Svetog pisma ; u djelima ”Regulae et Tractatus„ i ”Paralipomena dialectices„ ističe se problem jezika, te gramatičkog, logičkog i hermeneutičkog razmišljanja. U djelu „Clavis Scripturae sacrae” hermeneutika je prikazana kao disciplina s jednim predmetom proučavanja, a to je način ispravnog tumačenja Svetog pisma. Iznoseći ukratko povijesni razvoj hermeneutike od Aristotela, sv. Augustina pa sve do Schleiermachera i Humboldta, autor obrazlaže problem biblijskog jezika kao najvažnije mjesto u Vlačićevom hermeneutskom istraživanju. On se prije svega odnosi na jezik kao sliku stvari, i poimanje odnosa riječi i izrečene stvari. Jezik Svetog pisma obiluje alegorijama i metaforama, te kao takav, stvari više sakriva nego što otkriva, stoga je teško razumjeti odnos između riječi i izrečene stvari bez poznavanja povijesno-kulturnog okvira. Vlačić se ne osvrće samo na povijesni problem nastanka pojmova u biblijskom jeziku, već ističe razumijevanje autora biblijskog teksta od strane interpretatora. Hermeneutika u tom pogledu nameće neka pravila i ograničenja, koja vrijede i za interpretaciju biblijskog teksta. Ovo pitanje Vlačićeva razumijevanja kritički su proučavali Hans G. Gadamer i Vladimir Filipović.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA