hrvatski

Neke osobitosti Katančićeva prijevoda Biblije

Biblija zauzima eminentno mjesto u pisanoj kulturi svakog naroda. Relativno kasno, tek u 19. stoljeću, točnije 1831. godine svijetlo dana je ugledao prvi hrvatski prijevod Svetog Pisma. Slučaj je htio da je rukopis na izdavanje čekao punih 15 godina. Autor je Slavonac, rodom iz Valpova, Matija Petar Katančić, franjevac provincije Svetog Ivana Kapistranskog. Kao vrlo inteligentno dijete upućen je na školovanje, zatim studij, i tako bio pripravljen za profesora na franjevačkoj gimnaziji. Bio je lumen, bavio se znanošću, ali je kao takav prijevremeno umirovljen kao potencijalna subverzivna snaga, koje se je bečki dvor bojao. Katančićev izvornik je Vulgata, Jeronimov latinski prijevod, a njegov je jezik slavonska ikavica 19. st. Nije doživio tiskano izdanje svoga prijevoda, a nije ga doživio ni Grgur Čevapović, koji je Katančićev rukopis pripravio za tisak. I jedan i drugi prerano umiru. Prijevod je tiskan u 6 svezaka, od toga su četiri sveska Stari, a dva sveska Novi zavjet. U pripremi za tisak Grgur Čevapović priprema i tekst Vulgate (desni stupac u tiskanom izdanju), te bilješke koje selektivno preuzima iz prijevoda njemačkog egzegete Ignaza Weitenauera.

Biblija, Matija Petar Katančić, Hrvatski prijevodi Biblije

nije evidentirano