hrvatski

Čovjekov um i volja pred velikim pitanjima života

U povijesti filozofske antropologije često pitanje koje se nametalo misliocima je pitanje o smislu života. To jest, traženja cjelovitosti i vrijednosti življenja. U tom kontekstu autor analizira karakter likova iz romana hrvatskog pisca Milutina Nehajeva Cihlara uz pomoć temeljnih odrednica antropologije isusovca Miljenka Belića. Struktura prvog dijela rada se sastoji od nekoliko perioda paralelnih s nastankom samih romana. Autor analizira stavove prema životu kroz karakterizaciju nekoliko likova: Gjure Andrijaševića, Hamleta, Krste Franopana i njegove supruge Apolonije. Andrijašević nevoljko pristupa rješenjima životnog problema okrivljujući vlastiti kukavičluk, Hamletova spremnost se utopila u razočaranju u ljudsku dobrotu, Krsto Frankopan je prikazan kao čovjek koji u potpunosti prihvaća rizik umiranja za ideale, dajući jasnu poruku o vrijednosti života. Apolonija je primjer nesebične ljubavi čija je uspomena potaknula Krstu na čin ljudske i domoljubne žrtve. Drugi dio rada donosi filozofsku refleksiju odgovora književnih likova na životna pitanja. Ontološko određenje čovjeka dijeli od indiferentne naravi materije: za razliku od prirode koja može biti različita u odnosima misaonog, osjetnog i vegetativnog, ljudsko biće posjeduje racionalnu sjedinjenost svih tih djelatnih razina. Nadalje, posjeduje imanentno djelovanje, on je svjestan svojih učinaka i djelovanja: posebice dinamične i slobodne volje koja teži k dobru, o čemu govore i primjeri iz Cihlarovih romana.

Pitanja života; um; volja; smisao; vrijednost.

nije evidentirano