hrvatski

Model ekspertnog sustava za obradu strojno čitljive diplomatičke građe (za hrvatsku latinističku građu)

Digitalizacija objekata povijesnog arhivskog gradiva doista predstavlja više od običnog prijenosa građe s jednog medija na drugi. Cilj koji arhivi nastoje ostvariti poslovima digitalizacije zajedno s drugim ustanovama kulture usmjeren je prema izgradnji društva znanja. Prikladna računalna infrastruktura, odnosno mreža široke propusnosti koja omogućuje iznimnu brzinu i pouzdanost prijenosa podataka dodatni je uvjet za istodoban pristup građi većem broju korisnika kroz mrežu, razmjenu i kreativno korištenje digitalnih reprodukcija arhivske građe. Od četrnaest arhiva, prema stanju u svibnju 2007. godine, šest njih nema internetsku stranicu. Također, samo šest arhiva daje opis arhivskoga gradiva, a nijedan ne prikazuje i samo gradivo. Glavni problem je na koji način doći do željenog podatka pohranjenog u gradivu. U hrvatskim arhivima je to nemoguće bez posrednika, odnosno arhivista. Međutim kako se teži automatizaciji rada, trebalo bi doći do načina prikazivanja i prezentiranja gradiva putem Interneta, čime bi se došlo do traženih podataka i to bez posrednika i na daljinu. Na taj bi način većina korisnika svoje potrebe zadovoljila slikom dokumenta i došla do traženih podataka. U svijetu je situacija, što se tiče pristupa arhivskoj građi na daljinu, puno bolja. U radu je navedeno i opisano nekoliko uspješnih programa digitalizacije stare građe. Svi primjeri omogućuju pristup gradivu on-line, sve slike mogu se preuzeti, uvećati, ispisati za osobne potrebe i to bez novčane naknade. Hrvatski državni arhiv je u međuvremenu pokrenuo izradu arhivskog informacijsko-evidencijskog sustava nazvanog ArhiNet koji se planira otvoriti javnosti sredinom listopada 2007. godine. Osmišljen je kao mrežno programsko rješenje koje obuhvaća sljedeće funkcije arhiva: čuvanje, zaštitu, obradu i korištenje arhivskoga gradiva. Međutim, potrebno je uočiti da ArhiNet prvenstveno omogućuje pristup podatcima o arhivskim fondovima te djelomično i samim izvornim digitaliziranim podacima, dok se za sam pristup sadržaju koji se nalazi u pohranjenim dokumentima u načelu korisnik ArhiNeta, odnosno ustanova koja svoju podatke stavlja na ArhiNet, mora pobrinuti sam. To se posebno odnosi na analitički pristup dokumentima koji zahtijeva da se digitalizirani dokumenti pretvore u strojno čitljivi tekst, koji se zatim ekspertno analizira, označi prema različitim kategorijama sadržaja, te zatim putem prikladnog sustava, korisnicima omogući pretraživanje i pregledavanje tako digitaliziranih tekstova na više različitih načina. Mogućnosti pronalaženja pojedinih dokumenata u skupu svih dokumenata ograničene su na elemente koji postoje u vanjskom opisu dokumenta, a pronalaženje prema podacima u dokumentu za sada još nije moguće. Zbog svega toga, prepoznajući potrebu boljeg, sveobuhvatnijeg, strukturiranijeg i bržeg pretraživanja tekstova dokumenata, u drugom je dijelu ovog magistarskog rada teoretski razrađen i praktično izveden model takvog sustava s naslovom „Model za obradu strojno čitljive diplomatičke građe“. U modelu je razrađen sustav označavanja pojedinih dijelova teksta koji sadrže imena osoba, mjesta, nazive rijeka, jezera, mora, datume i slično te je ostvarena mogućnost pretraživanja po svim tim označenim elementima, a također je omogućen i pretraživanje po svim pojavnicama u bilo kojem tekstu (riječima kakve se pojavljuju u tekstu). Mogu se, ipak, uočiti poteškoće pri izradi pri izvedbi baze podataka, pri čemu je najveći problem dugotrajnost procesa označavanja, te bi u budućnosti trebalo nastaviti istraživanja i izraditi sustav koji bi omogućio automatsko ili djelomično automatsko (uz ljudsku pomoć) označavanje digitaliziranog i u tekst preobličenog korpusa tekstova. Prednosti su izvedenog model što omogućuje ne samo arhivističku obradu, nego omogućuje i jezične analize, te da ga je moguće povezati s drugim sustavima koji sadrže sličnu tekstualnu građu na Internetu. Na kraju, može se zaključiti, da se sustav, iako je primijenjen za latinske tekstove, može uz male izmjene primijeniti i na tekstove pisane bilo kojim jezikom, a zapisane latinicom, ćirilicom, glagoljicom ili grčkim pismom.

ekspertni sustav; latinski tekstovi; diplomatički tekstovi; strojno čitljivi tekstovi

nije evidentirano