hrvatski

Evolucija i izumiranje dinosaura

Dinosauri su bili dominantni kopneni kralježnjaci u mezozoiku, koji se dijeli na tri perioda: Trijas, Juru i Kredu. Mezozoik je imao mnogo topliju klimu i pojačanu vulkansku aktivnost u odnosu na današnje uvjete. Dinosauri su se pojavili sredinom ili krajem Trijasa i dominirali su životom na kopnu do samog kraja Krede. Istraživači razlikuju dinosaure od ostalih fosilnih životinja po detaljima u kostima lubanje, ramena, kralješaka, ruku, kukova i stražnjih nogu. One pokazuju da su se dinosauri kretali uspravno na vrhovima prstiju te je jedan od glavnih razloga njihovog „uspjeha“ uspravan sav tijela. Danas prevladava mišljenje da su dinosauri monofiletska skupina odnosno da imaju zajedničkog pretka, te da su i ptice podgrupa dinosaura. Ovu teoriju potkrepljuje mišljenje da su dinosauri, kao aktivne životinje, vrlo vjerojatno bile toplokrvne. Dinosauri se mogu podijeliti na dvije podskupine, odnosno dva reda: Ornithischia – imaju kukovlje nalik pticama, te Saurischia – imaju kukovlje slično gmazovima. Ornitischia su bili biljojedi, dok red Saurichia obilježava velika raznolikost među vrstama. U njega spadaju neki od najmanjih pa sve do najvećih dinosaura ikada otkrivenih, mirni biljojedi, ali i neki od najopasnijih mesoždera koji su ikada hodali zemljom. Krajem Krede, prije oko 65 milijuna godina, došlo je do izumiranja dinosaura, a o uzrocima postoje različite teorije. Većina se današnjih znanstvenika slaže da je samo izumiranje dinosaura bilo relativno brzo i u geološki kratkom vremenu, a najvjerojatnije zbog udara velikog asteroida u Zemlju. Jedini dinosauri koji su preživjeli ovo masovno izumiranje su bili neki Teropodi (pripadnici reda Saurichia), preci današnjih ptica.

Podrijetlo dinosaura ; Ornithischia ; Saurischia

nije evidentirano