hrvatski

Mogućnosti obnove nasada topola nakon višekratnih ophodnji

Istraživanje je obuhvatilo oplemenjivački, šumskouzgojni i mikroklimatološki aspekt. Stanišne prilike su istražene kroz pedološki, hidropedološki i biljnohranidbeni segment u prethodnim istraživačkim razdobljima. U ovoj fazi istraživanja su dopunjena mikroklimatološkim monitoringom i analizom čime je slika staništa kompletirana. U istraživanje je uključeno šest klonskih testova i pokus sa sadnicama tvrde bjelogorice kojem je cilj ustanoviti koja od ispitivanih vrsta tvrde bjelogorice najbolje preživljava i raste u promijenjenim stanišnim prilikama valpovačke Podravine. Analizirana je metodika njege konverzijom novoosnovanih sastojina hrasta lužnjaka. Na temelju obavljenih istraživanja tijekom trogodišnjeg razdoblja mogu se donijeti sljedeći zaključci s preporukama: 1) Produkcija klonova topola u istraživanim pokusima bila je znatno pod utjecajem boniteta staništa što je uvjetovalo značajne modifikacije klonova u drvnoj zalihi, te je procijenjena produkcija koja se može očekivati u smjesi istraživanih klonova, pri uzgoju pet ili jednog najboljeg klona. 2) Kao najpodesniji klonovi za izazivanje optimalnih modifikacija, s uzgojnog stanovišta, u pravilu su se pokazali klonovi visoke fenotipske nestabilnosti (kao što je klon 'S 1-8')., čiji je uzgoj opravdan na optimalnim staništima, te na manje povoljnim staništima uz primjenu agrotehničkih mjera i adekvatne zaštite. Iako je biljnohranidbeni status bio bolji na nekim staništima izgleda da je presudnu ulogu za preživljavanje i produkciju klonova topola imala razina podzemne vode unutar aktivnog profila tla. 3) Rezultati produkcije klonova topola, pri ovoj juvenilnoj plantažnoj starosti od 2 + 5 god., iskazali su tendenciju fenotipske nestabilnosti i adaptabilnosti s obzirom na preživljavanje i drvnu zalihu, te bi se praćenje njihova uspijevanja trebalo nastaviti do kraja ophodnje. 4) Indeks tolerancije stresa za klonove topola trebao bi u starijoj dobi uspjeti prepoznati genotipove s visokim potencijalom produkcije i preživljavanja uz njihovu tolerantnost na stress, kada se uzmu u obzir branjeni i nebranjeni dio nasipa rijeke Drave. Dva istraživana klona, 'M1' (P. × canadensis) i 'S 1-8' (P.deltoides), dala su nešto slabiju prosječnu produkciju drvne zalihe kako na stresnim tako i na nestresnim staništima, te bi bilo potrebno uključiti veći broj klonova u budućim istraživanjima. Također nastavak istraživanja odnosa utrošenih hraniva i produkcije biti će od značaja za daljnje testiranje ovih klonova, te za njihovu selekciju i adaptaciju. 5) Ispitivanje mogućnosti konverzije sastojinskog oblika kroz pokus ispitivanja najpovoljnijih vrsta tvrde bjelogorice za taj postupak do sada je pokazao najbolje preživljenje običnog bagrema, a potom hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Treba napomenuti kako su ove dvije vrste revitalizirane čepovanjem nakon odumiranja na početku druge vegetacije zbog mraza. Rezultati preživljenja za obični grab su loši. 6) S obzirom na postignute visine, najbolje rezultate pokazali su obični bagrem, divlja trešnja i poljski jasen. Za divlju trešnju karakteristično je naglo opadanje preživljenja tijekom promatranog razdoblja. Ako kombiniramo preživljenje i postignute visine, do sada su najbolje rezultate pokazali redom obični bagrem, poljski jasen i hrast lužnjak. 7) Mikroklimatskim istraživanjima na pokusu s tvrdom bjelogoricom smo potvrdili hipotezu da je niza hladnija i vlažnija, a tip greda toplija i suša. Ekološki minimumi i maksimumi temperature zraka i tla nisu jednaki za sve biljne vrste, a nisu jednaki ni za pojedine fazne procese jedne te iste vrste. Oštećivanje vegetacije utjecajem niskih temperatura (mraz) vrlo je česta pojava. Turgescentnost organa ili tkiva se smanjuje, biljke izgledaju kao oparene, a lišće posmeđi i osuši se. 8) Ekološka suša je između ostalog uvjetovana nedostatkom vodene pare u zraku i vlage tla. Ako se relativna vlažnost atmosfere znatno smanji, onda se pojača transpiracija. Ukoliko je suša atmosfere velika, dolazi često do poremećaja fiziološke ravnoteže vode u biljkama, jer je primanje vode iz tla slabije od izlučivanja vode transpiracijom. Vrlo intenzivna transpiracija za vrijeme ljetnih suša, djeluje nepovoljno na vodni režim tla, a i samih biljaka pa se to očituje u rastu i proizvodnji organskih tvari. Nizinski šumski ekosustavi gdje su glavne edifikatorske vrste drveća prema zahtjevu za vodu higrofiti, su jako ovisne o raspoloživim količinama podzemne vode. Naime količina oborina koja padne na području nizinskih šumskih ekosustava ne zadovoljavama u potpunosti potrebe tih vrsta za transpiraciju. 9) Sastojine hrasta lužnjaka koje su nastale postupcima konverzije sastojinskog oblika, a nalaze se u razvojnim stadijima mlađeg mladika potrebno je redovito njegovati čišćenjem. Čišćenje je neophodan šumskouzgojni zahvat jer se njime utemeljuje struktura buduće sastojine. Ako se ne obavi ili se obavi pogrešno, struktura sastojine će se oblikovati s posljedicama koje će se osjećati do kraja ophodnje. U čišćenju je potrebno uvažavati poznata načela provedbe tog uzgojnog zahvata, ali s prilagodbama jer se radi o novoosnovanim hrastovim sastojinama u sušim klimatskim i edafskim prilikama sjeveroistočne Slavonije i Baranje, dakle na još uvijek osjetljivim staništima. Pažnju treba posvetiti stablima dobre i srednje kvalitete u gornjem i srednjem sloju prostora krošanja. U gornjem sloju gustoća ne smije biti prevelika jer se mora osigurati prostor rasta za krošnju lijepo oblikovanog stabla. Srednji sloj treba čuvati kao rezervu iz koje se u slučaju potrebe mogu nadomjestiti stabla gornjeg sloja. Donji sloj čine izlučena stabla koja u čišćenju ne treba dirati. Dapače, ona mogu poslužiti kao pomoć u prvoj fazi formiranja podstojne etaže. 10) Sastojine hrasta lužnjaka koje su nastale u postupcima konverzije sastojinskog oblika, a nalaze se u razvojnim stadijima starijeg mladika ili u drugom dobnom razredu potrebno je njegovati prvom proredom. Pri tome treba uvažavati poznata načela izvedbe njege proredom, a posebnu pažnju treba usmjeriti na očuvanje kvalitetnih stabala glavne vrste drveća u proizvodnom dijelu sastojine, njihovom pravilnom razvoju, posebice oblikovanju krošnje. Strukturni problem i otežavajuća okolnost za budući razvoj odabranih hrastovih stabala u proizvodnom dijelu sastojine često predstavlja nerazvijena podstojna etaža. Stabla pratilica treba podržavati u podstojnom dijelu sastojine. Običnu trešnju i drugo šumsko voće treba očuvati u proizvodnom dijelu sastojine.

topola; šumske kulture i plantaže topola; Drava; poplavne šume; konverzija

nije evidentirano