hrvatski

Model prosudbi subjektivne dobrobiti i sklonost pozitivnosti

Prema modelu prosudbi, opće zadovoljstvo životom i sklonost pozitivnosti trebale bi imati veći utjecaj na manje specifične domene zadovoljstva nego na specifične aspekte zadovoljstva za koje se pretpostavlja da su pod većim utjecajem objektivnih relevantnih informacija. Izraženost opće sklonosti pozitivnosti varira od pojedinca do pojedinca, a utvrdilo se da se društva razlikuju prema sklonosti pozitivnosti (Diener i sur. 2000). U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja zadovoljstva životom provedenog 2008./2009. na prigodnom uzorku od 1048 sudionika iz cijele Hrvatske te 2010./2011 na uzorku od 250 stanovnika šibenskih otoka. Svi sudionici popunili su upitnik zadovoljstva te općih podataka, a u prvom istraživanju ispitane su i osobine ličnosti primjenom IPIP-50 upitnika (Mlačić i Goldberg, 2007). Usporedbom razina zadovoljstva za globalne domene te odgovarajuće specifične aspekte zadovoljstva moguće je procijeniti sklonost pozitivnosti odnosno negativnosti. Rezultati provedenih hijerarhijskih regresijskih analiza govore u prilog modelu prosudbi: utvrdili smo da opće zadovoljstvo uvršteno nakon zadovoljstva specifičnim aspektima objašnjava statistički značajan dodatni dio varijance zadovoljstva globalnom domenom odnosa s drugim ljudima za oba uzorka, dok je za domenu zdravlja opće zadovoljstvo predviđalo značajni dodatni udio varijance lobalne domene samo za prvi uzorak. Sudionici sa šibenskih otoka, premda nisu manje zadovoljni životom općenito i odnosima s drugim ljudima od sudionika prvog ispitivanja, u procjenama zadovoljstva odnosima s drugim ljudima te zdravljem općenito pokazuju sklonost negativnosti. U prvom istraživanju nađene su spolne razlike u izraženosti sklonosti pozitivnosti odnosno negativnosti. Naime, kod muških ispitanika ova sklonost je bila manje izražena, osobito za domenu zadovoljstva zdravljem.

model prosudbi; subjektivna dobrobit; sklonost pozitivnosti

nije evidentirano