hrvatski

Struktura kultivara voćnih vrsta u sustavu poticaja za podizanje trajnih nasada

U radu je prikazana struktura kultivara jedanaest voćnih vrsta u sustavu poticaja za podizanje trajnih nasada u Republici Hrvatskoj. Predmetna analiza odnosi se na trogodišnje razdoblje (Natječaji:2000.-2002.). Sredinom 2000. godine prvi put raspisan je Natječaj za poticanje podizanja trajnih nasada (voćnjaka i vinograda). U sustav poticaja uključene su sljedeće voćne vrste: jabuka, kruška, šljiva, breskva (i nektarina), višnja, trešnja, bajam, orah, lijeska, mandarina i maslina. Operativnim programom u 2000. godini osigurano je 878 ha, u 2001. godini 991 ha, a u 2002. godini 1165 ha ; sveukupno 3034 ha. Dominantna voćna vrsta u sustavu poticaja bila je jabuka: 39, 1% površina u Operativnom programu, 56, 5% odobrenih površina, 37, 8% korisnika kojima je odobren poticaj, 46, 4% zasađenih površina itd. Na mediteranskom dijelu Republike Hrvatske najzastupljenija vrsta bila je maslina. Jabukom i maslinom zasađeno je cca 64% površina, dok su preostale vrte (njih devet) imale udio od 36%. Prosječan broj kultivara bio je sljedeći: jabuka 58, kruška 22, šljiva 15, breskva 49, višnja 11, trešnja 21, bajam 6, orah 10, lijeska 4, mandarina 6 i maslina 17. Analiza je pokazala da se ne sade novi klonovi jabuke ili je njihov postotak u ukupnoj strukturi kultivara nedostatan za tržnu proizvodnju jabuke namjenjene za čuvanje u ULO hladnjačama. Također, utvrđeno je da se sadi velik broj kultivara jabuke na proizvodnoj površini, što otežava pravilnu zaštitu i kemijsko prorjeđivanje plodova. Kod koštičavog voća, također, nisu dostatno zastupljeni novi kultivari. Neophodan je veći angažman na području introdukcije, priznavanja, uvođenja certifikacije, proizvodnji kvalitetnog sadnog materijala i podizanja nasada, poštujući UPOV-ovu konvenciju o zaštiti biljnih sorti.

poticaj; kultivar; jabuka; breskva; maslina

nije evidentirano