Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 684496

Kanada: multikulturalizam


Heršak, Emil; Čičak-Chand, Ružica
Kanada: multikulturalizam // Migracijske teme, 7 (1991), 1; 13-28 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Kanada: multikulturalizam
(Canada: Multiculturalism)

Autori
Heršak, Emil ; Čičak-Chand, Ružica

Izvornik
Migracijske teme (0352-5600) 7 (1991), 1; 13-28

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Kanada; multikulturalizam; imigrantske etničke manjine; Britansko carstvo; Frankokanađani
(Canada; multiculturalism; immigrant ethnic minorities; British empire; French Canadians)

Sažetak
U ovom radu autori pokušavaju opisati razmjere i aspekte multikulturalizma u kanadskom kontekstu. Na početku radu ustvrđuje se da je multikulturalizam jedan od mogućih političkih rješenja za problem kulturnog pluralizma. Kulturni pluralizam, sam po sebi, jest antropološko stanje koje se jednim velikim dijelom razvija spontano. No, s druge strane, socijalne politike suvremenih država pokušavaju regulirati kulturni pluralizam na razne načine. Preuzimajući model Abu-Labana i Mottersheada, autori navode četiri politička rješenja kulturnog pluralizma: "korporativni" pluralizam (primjer SSSR i Švicarske), nominalni pluralizam (primjer Paragvaja i Islanda), "liberalni" pluralizam (primjer SAD) i tzv. "integrativni" pluralizam koji navodno obilježava Kanadu. U nastavku rada, autori opisuju opće prostorne i povijesne aspekte Kanade, i osobito problem ambivalentnosti ljudi u golemoj i geološko staroj zemlji s razmjerno "plitkom" razinom ljudske prisutnosti. Slijedi pregled naseljavanja Kanade sve do najnovijih imigracijskih valova. Zahvaljujući imigraciji etnička struktura Kanade se mijenjala: u stotinjak godina do 1981, udio ljudi britanskog porijekla je pao od 60 % na 40 %, udio Frankokanađana ostao je približno oko 30 %, no udio Kanađana porijeklom iz drugih zemalja narastao je od 10 % na oko 30 %. Međutim, sama promjena etničke strukture nije presudno utjecala na prihvaćanje politike multikulturalizma. Prema autorima, najvažniji faktor za razvitak kulturnog pluralizma bila je prisutnost ljudi francuskog porijekla u inače britanskom imperijalnom kontekstu. Frankokanađani su uspijevali stalno povećavati svoje brojeve sve do sredine 20. stoljeća, kad ih je napokon zahvatila demografska tranzicija. Poslije toga jačaju i politički zahtjevi Frankokanađana za veću autonomnost u odnosu na dominantni anglokanadski kontekst. Među inim, i u kontekstu tih pritisaka Kanada je 1960- ih godina ušla u krizu. Autori opisuju pokušaje kanadske vlade da u to vrijeme izradi novi program dvojezičnosti u zemlji. No na vrhuncu krize, Kanada se okrenula prema alternativnom konceptu "multikulturalizma u dvojezičnom okviru". U nastavku rada, autori opisuju opće razmjere te nove "multikulturne" politike, navodeći zatim razne (kanadske) kritike na račun smisla i dometa multikulturalizma u Kanadi. Na kraju teksta, ponuđena su tri opća zaključka: prvo, multikulturalizam može zaista olakšati prilagodbu doseljenika u kanadsku sredinu ; drugo, ukoliko etničke manjine ne pronađu neku praktičnu i osobitu upotrebu za svoje jezike, multikulturalizam neće moći spriječiti jezičnu asimilaciju ; treće, stanje u matičnim zemljama "kanadskih" etničkih skupina vrlo je važno za njihovu afirmaciju u Kanadi (tj. u okviru koncepta multikulturalizma).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Povijest, Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb