hrvatski

O etnosu u prošlosti i sadašnjosti

Pozivajući se na grčku, židovsko -kršćansku i staroslavensku tradiciju, autor najprije zaključuje da je pojam "etnos" bio višeznačajan u predmodernom vremenu, te da se definira tek u suvremenoj znanosti. Ipak, slavenski prijevod etnosa, prema autoru, ukazuje na "jezik" kao korisnu analogiju za shvaćanje etnosa i etničnosti. U daljnjem tekstu raspravlja se o genezi i o relacijama etnosa. Među inim, tvrdi se da je etničnost opća antropološka kategorija koja nastaje usporedo s razvojem samoga čovjeka , a odnosi se na ("historijsku") svijest o zajedništvu. Ta svijest određuje i vanjsku relaciju između pripadnika zajednice ("nas") i stranaca ("njih"). S vremenom, međutim, raste značaj i unutrašnje relacije između kolektiva u cjelini i pojedinaca u njemu. U zadnjem dijelu rada autor pokušava odrediti mjesto etnosa i etničnosti u suvremenom razvijenom društvu. Pri tome smatra da se problematika etnosa u suvremenom svijetu ne može svesti na pitanje razvoja nacija, te da bi trebalo istraživati mogućnosti etnosa i etničnost i mimo ili poslije nacije. S druge strane, dinamiku suvremenih etničkih identiteta autor vidi kao međuigru između slobodnog izbora, posredovane historijske svijesti i onoga što su pojedini članovi konkretnih zajednica naslijedili i/ili prisvojili u doba svoje socijalizacije i individualizacije.

etnos (etničnost); jezik; zajedništvo; socijalizacija

nije evidentirano