hrvatski

Poslijeratna migracijska perspektiva Evrope

U ovom radu autor pokušava ilustrirati konstantni odnos između migracije radne snage i socioekonomskog razvitka. Potonja kategorija djeluje na izmjenu relativnog položaja migracijskih područja u migracijskom procesu, tj. djeluje na migracijsku perspektivu tih područja. industrijalizacija, kao dominantan element razvitka suvremenih društava, može se tumačiti kao zajednički nazivnik kako emigracije tako i imigracije. Autor problematizira ovu postavku klasičnim konceptima političke ekonomije koji imaju značaja u tumačenju migracijskih kretanja u Evropi. Analiza razvitka migracijske perspektive Evrope zatim se konkretizira u primjeru "gastarbeiterskog" obrasca migriranja. Posebno je obrađeno djelovanje energetske krize na migracijski fenomen. Teza a strukturalnoj potrebi za stranim radnicima u zemljama rada, koja je prisutna u raspravi o pogodnosti "integriranja" stranaca u društveno tkivo imigracijskih zemalja, dovedena je u vezu s pojmovima "klasnog kapitalizma", "države blagostanja" i "klasnog mira". U završnom djelu rada autor se vraća međuodnosu migracije i socioekonomskog razvitka te ukratko razmatra imigraciju u zemljama tradicionalne emigracije (Italije, Grčke, Španjolske).

Evropa; radna migracija; "gastarbeiteri"; integracija

nije evidentirano